GRENLAND treba Europsku uniju, Europska unija treba Grenland, poručio je danas u Europskom parlamentu grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen i pozvao na brže djelovanje u razvoju suradnje EU-a i njegove zemlje.

Nielsen je u prvom obraćanju nekog grenlandskog čelnika u Europskom parlamentu istaknuo punu spremnost Grenlanda da unaprijedi odnose s EU-om na svim područjima, od iskorištavanja rudnog bogatstva i energetike do obrazovanja i razvoja telekomunikacijske mreže.

"Svijet se mijenja i to brzo. 2025. bila je dramatična godina za Grenland", rekao je grenlandski čelnik u obraćanju zastupnicima i dodao da Grenland "treba suradnju i partnerstvo sa zemljama koje misle kao mi i dijele naše vrijednosti".

Grenland, autonomni otok u sastavu Danske, našao se u središtu geopolitičkih napetosti između EU-a i SAD-a nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio da ne bi isključio američku aneksiju ovog strateški važnog otoka.

Nielsen je prošlog tjedna na summitu europskih čelnika u Kopenhagenu poručio da se Grenland želi približiti EU-u, a u Europskom parlamentu ponovio je spremnost za približavanje i jačanje suradnje.

EU je Nielsen nazvao dugogodišnjim "pouzdanim partnerom" od "velike važnosti" za Grenland. No, upozorio je grenlandski čelnik, "potrebno je brže djelovati s obzirom na sadašnju svjetsku i sigurnosnu situaciju i zelenu tranziciju".

"Grenland treba EU, a EU treba Grenland"

"Grenlandski kritični minerali imaju potencijal mijenjati globalne i sigurnosne ravnoteže", istaknuo je i poručio da je Grenland spreman ubrzati suradnju s EU-om na tom području.

Napomenuo je da Grenland ima potencijal postati ključan partner EU-a i u proizvodnji obnovljive energije, napomenuvši da je Grenland "idealna lokacija" za projekte u sektoru hidroenergetike. Također je pozvao Uniju i europske tvrtke da se kao partneri od povjerenja uključe u unapređenje digitalne povezanosti otoka.

Istaknuo je važnost ribarske industrije i sporazuma o ribarstvu za gospodarstvo Grenlanda te od Europske komisije i Europske unije zatražio da razmotre i ublaže postojeću zabranu stavljanja na tržište proizvoda od tuljana. Lov na tuljane tradicionalno je od ključne važnosti za domorodačko stanovništvo otoka, poručio je.

Nielsen je izrazio zadovoljstvo sredstvima predviđenima u nacrtu višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za suradnju i ulaganja u prekomorska područja, a predviđenih 530 milijuna eura namijenjenih Grenlandu ocijenio je "obećavajućim" za razvoj suradnje.

"Grenland treba Europsku uniju, Europska unija treba Grenland", zaključio je svoje obraćanje eurozastupnicima koji su njegov govor pozdravili snažnim pljeskom.

Zovko: Trump je Danskoj i Europi osvijestio problem Grenlanda

Pitanje Grenlanda našlo se u prvoj polovici ove godine u fokusu transatlantskih odnosa nakon što je na početku svog mandata predsjednik SAD-a Donald Trump izrazio ambiciju da Grenland priključi SAD-u. Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), članica Izaslanstva EP-a za odnose sa Sjedinjenim Državama, smatra da je Trump nastupao u interesu SAD-a poručivši "da Amerika neće trpjeti da im netko dođe bočno i predstavlja sigurnosnu ugrozu" s obzirom na sve otvoreniju iskazivanje interesa Rusije i Kine za to područje.

Zovko kaže da osobno "pomirljivije" gleda na Trumpov istup koji je izazvao oštre reakcije i u samom Europskom parlamentu.

"Mislim da Amerika ne želi da se Grenland ostavi otvoren prema Rusiji i prema Kini, koja je već izvršila svoj duboki utjecaj. Ne vidim tu nekog razloga da bi oni bili neprijateljski raspoloženi prema Europi. U ovom trenutku SAD radi jednu strategiju, a to je određivanje partnera koji su uz njih u nekim strateškim ciljevima, primjerice u pogledu Kine", rekla je Zovko u razgovoru za Hinu.

"Tu su i pitanja rudnog i mineralnog bogatstva koja se otvaraju na Arktiku. To su neke ključne teme koje u ovom turbulentnom vremenu moramo zajednički odrediti kao saveznici. Mislim da tu nema nikakvih nedoumica oko toga želi li Danska ili žele li sjeverne zemlje Europe i dalje prisutnost SAD-a (na Grenlandu) u trenutku ovako agresivne Rusije", drži HDZ-ova eurozastupnica uz ocjenu da su na Grenlandu "Amerikanci garancija sigurnosti".

Važnost Grenlanda

"Ne mislim da bi Sjedinjene Američke Države izvršile neku agresiju na nekoga. Možda da je Grenland u rukama nekoga tko ima neprijateljske namjere prema SAD-u, a to Europa sigurno nije", smatra Zovko.

Trump je svojim istupom "šokirao i osvijestio Europu i Dansku" glede važnosti tog otoka koji je dugo bio zanemarivan, a domorodačko stanovništvo "prolazilo kalvariju", kaže Zovko.

"Ja sam na Grenlandu bila prije četiri godine s vanjskopolitičkim odborom EP-a u trenutku kada je tadašnja vlada htjela sazvati referendum o neovisnosti i tu smo vidjeli koliko je u stvari zanemarena čitava problematika samog Grenlanda. Znamo da su već dugo vremena odnosi između Grenlanda i same Danske bili problematični zbog povijesti koju je domorodačko stanovništvo prošlo", rekla je Zovko.

Veze s Danskom

Kao ključ za novi pristup pitanju Grenlanda Zovko vidi veće uključivanje tamošnjih vlasti u politiku EU-a.

Iako su Grenlanđani visoko subvencionirani od same Kraljevine Danske, primjećuje Zovko, "Grenland je bio dugo vremena ostavljen bez mogućnosti da artikulira sve ono što su prošli, što ih muči, i mislim da je za nas ključno da čujemo priču iz njihovih usta".

"To su sve ljudi koji su prošli jednu kalvariju u svojoj povijesti", zaključila je Zovko podsjećajući da se i danska premijerka nedavno ispričala ženama s Grenlanda koje su bile žrtve desetljeća duge prisilne kampanje kontrole rađanja.

Tisućama žena i djevojčica, već u dobi od 12 godina, ugrađivani su intrauterini uređaji bez znanja i privole između 1966. i 1991. godine, kad je Grenland zadobio vlast nad svojim zdravstvenim sustavom, a Zovko napominje da su takve epizode iz povijesti otočanima "ostavile duboke ožiljke i napete odnose s bivšom kolonijalnom silom".