FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron ovog će četvrtka predstaviti novi model dobrovoljnog vojnog roka, a očekuje se da će plan dobiti podršku većine političkih stranaka. Glavni motiv za jačanje oružanih snaga je rastuća prijetnja koju predstavlja Rusija, piše Politico.

Projekt, koji ne uključuje povratak obveznog novačenja, osmišljen je kako bi se obučeno osoblje usmjerilo u aktivni sastav oružanih snaga ili pričuvu.

Dok se posljednjih godina vojni rok ponekad predlagao kao način discipliniranja mladih ili jačanja društvene kohezije, sada je u prvom planu potreba za jačanjem vojske.

I druge europske zemlje jačaju obranu

Brojne europske države također razmatraju ponovno uvođenje vojnog roka u različitim oblicima, potaknute upozorenjima da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman napasti neku od članica NATO-a već 2028. godine.

"Francuska nije sama u ovom promišljanju o mobilizaciji nacije izvan angažiranih vojnih snaga, a to je sada još relevantnije s obzirom na jasnu rusku prijetnju", izjavila je Hélène Conway-Mouret, socijalistička zastupnica i članica Odbora za vanjske poslove i obranu francuskog Senata.

Njemačka je nedavno dogovorila uvođenje obvezne registracije i liječničkog pregleda za 18-godišnje muškarce, no svaki korak prema obveznoj službi ovisit će o zasebnoj parlamentarnoj odluci. Poljska je, s druge strane, otkrila cilj obuke svakog odraslog muškarca za rat, ali se također suzdržala od ponovnog uvođenja obveznog novačenja.

Detalji Macronovog plana

Novi francuski program temeljit će se na dobrovoljnoj bazi i uključivat će ozbiljnu vojnu obuku, no trenutno nema govora o ponovnom uvođenju obveznog novačenja, koje je ukinuo predsjednik Jacques Chirac 1997. godine.

Kako je Elizejska palača objavila danas, Macron će plan predstaviti u četvrtak tijekom posjeta 27. brdskoj pješačkoj brigadi u Varcesu.

"Tom prilikom, predsjednik Republike ponovno će potvrditi važnost pripreme nacije i njezinih moralnih snaga za suočavanje s rastućim prijetnjama", stoji u priopćenju.

Za provedbu ovakve reforme bit će potrebna "zakonodavna reforma", naglasio je jedan francuski dužnosnik, a vlada se obvezala predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju do 21. prosinca.

Neočekivano široka politička podrška

Za razliku od mnogih drugih Macronovih prijedloga, ideja o dobrovoljnoj vojnoj službi naišla je na široku podršku diljem inače polariziranog francuskog političkog spektra.

Plan podržavaju konzervativci i krajnja desnica, uključujući predsjednika Odbora za vanjske poslove i obranu Senata, Cédrica Perrina iz stranke Les Républicains, te predsjednika Nacionalnog okupljanja Jordana Bardellu, koji je ukidanje obveznog novačenja nazvao "pogreškom". Bardella smatra da bi vojni rok s vremenom trebao ponovno postati obvezan, no priznaje da oružane snage trenutno nemaju dovoljno sredstava za obuku cjelokupne francuske mladeži.

Ni na ljevici se ne očekuje otpor. "Ako je dobrovoljna, ne vidim zašto bi bilo ikakvog protivljenja", rekla je Conway-Mouret.

Ambicizoni ciljevi

Francuska do 2035. godine želi stvoriti pričuvne snage od 105.000 pripadnika, što bi značilo omjer jednog pričuvnika na svaka dva aktivna vojnika. To predstavlja značajno povećanje u odnosu na gotovo 44.000 pričuvnika koliko ih je bilo u 2024. godini.

Visoki francuski vojni dužnosnici već su ranije izražavali zabrinutost zbog pada broja stanovnika i njegovog neizbježnog utjecaja na novačenje. Macron je prve naznake plana iznio još u srpnju, a ured francuskog premijera u rujnu je potvrdio da se radi na preuređenoj, opcionalnoj vojnoj službi.