Nove snimke s Marsa: "Pješčani vragovi" dosežu brzine do 160 kilometara na sat

DVADESET godina snimaka koje su prikupila dva orbitera kružeći oko Marsa otkrilo je iznimno snažne vjetrove na Crvenom planetu. Vjetar na ovom pustom svijetu bio bi nevidljiv da nema karakteristične crvene prašine koja, uhvaćena u vrtloge, stvara fenomen poznat kao pješčani vragovi, piše CNN.
Ovi vrtlozi nalik tornadima javljaju se i na Zemlji, no novi katalog marsovskih pješčanih vragova, objavljen u časopisu Science Advances, pokazuje da su oni na Marsu mnogo brži i brojniji na globalnoj razini, istaknuo je vodeći autor studije, dr. Valentin Bickel sa Sveučilišta u Bernu.
Novi katalog marsovskih vrtloga
Istraživači su sastavili novi, javno dostupan katalog koristeći snimke Mars Expressa Europske svemirske agencije od 2004. i ExoMars Trace Gas Orbitera od 2016. godine. Uvježbali su neuronsku mrežu da uoči vrtloge u orbitalnim podacima, a zatim su ručno provjerili svaki kako bi stvorili kartu od 1.039 pješčanih vragova diljem Marsa. Utvrdili su da se marsovski pješčani vragovi mogu kretati brzinom od oko 160 kilometara na sat, što je znatno brže od bilo čega što su zabilježili roveri na površini.
"Ovo opažanje implicira da su ti vjetrovi vjerojatno sposobni podići značajnu količinu prašine s površine u atmosferu", napisao je Bickel. "Pronašli smo novi dio slagalice koji nam pomaže bolje razumjeti Marsov ciklus prašine: gdje, kada i koliko prašine se podiže s površine i ubrizgava u atmosferu."
Prozor u klimu Crvenog planeta
Praćenje kretanja prašine ključno je za planiranje budućih robotskih i ljudskih misija. Na Zemlji kiša čisti prašinu iz zraka, no na Marsu ona može ostati u atmosferi mnogo duže, utječući na klimu i vrijeme. Prašina blokira sunčevu svjetlost, što dovodi do nižih dnevnih temperatura, ali istovremeno izolira planet, pa su noćne temperature više. Novo istraživanje sugerira da pješčani vragovi možda igraju veću ulogu u podizanju prašine nego što se ranije mislilo.
"Mislim da je nevjerojatno da smo u mogućnosti promatrati i pratiti pokretne vrtloge prašine na drugom planetu", rekao je Bickel. "Promatranjem pješčanih vragova iz orbite možemo naučiti mnoge stvari, poput brzine i smjera vjetra, koje bi inače bile nevidljive."
Analiza je pokazala da se pješčani vragovi pojavljuju diljem planeta, no najčešći su u Amazonis Planitiji, jednoj od najravnijih regija na Marsu. Intenzivna aktivnost zabilježena je tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, obično između 11 i 14 sati po lokalnom vremenu.
Pametan način mjerenja vjetra
Nijedan orbiter nema instrumente za izravno mjerenje brzine vjetra, no tim je iskoristio specifičnost kamera. Orbiteri stvaraju slike kombiniranjem snimaka iz različitih kanala boja, a između svakog snimanja postoji kratko vremensko kašnjenje. Pomični objekt poput pješčanog vraga stvara "odstupanja u boji" na konačnoj slici, što je znanstvenicima omogućilo praćenje njegove brzine i smjera.
"Sjajno je vidjeti istraživače kako koriste Mars Express i ExoMars za potpuno neočekivana istraživanja", izjavio je Colin Wilson, projektni znanstvenik ESA-e koji nije bio uključen u studiju. "Prašina utječe na sve na Marsu - od lokalnih vremenskih uvjeta do toga koliko dobro možemo snimati slike iz orbite."
Iako vjetrovi dosežu velike brzine, Marsova atmosfera je više od 100 puta rjeđa od Zemljine. Zbog toga čak i najjači vjetar ne bi imao snage srušiti čovjeka, već bi se osjećao kao lagani povjetarac.
Važnost za buduće misije
Prašina je velik izazov za misije na Marsu. Globalne pješčane oluje okončale su misiju rovera Opportunity, a nakupljanje prašine na solarnim panelima ugasilo je lender InSight. Ipak, pješčani vragovi ponekad mogu biti i korisni - jedan je slučajno očistio solarne panele rovera Spirit. Podaci iz nove studije već se koriste za određivanje optimalnog mjesta slijetanja za ESA-in rover ExoMars Rosalind Franklin, čije je lansiranje planirano za 2030. godinu.
Dr. Ralph Lorenz, planetarni znanstvenik, istaknuo je važnost ovih podataka za budućnost solarne energije na Marsu, pogotovo s obzirom na planove za ljudske misije. Rezultati također pomažu u poboljšanju klimatskih modela, što je ključno za sigurnost i dugovječnost budućih misija, ali i za bolje razumijevanje našeg vlastitog planeta.
"Jedinstveni uvjeti Marsa pružaju neovisni laboratorij za usporedbu s načinom na koji funkcionira Zemljino vrijeme", zaključio je dr. J. Michael Battalio sa Sveučilišta Yale.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati