NAKON poraza od Britanaca u Prvom opijumskom ratu, dinastija Qing potpisala je 1842. godine ugovor kojim je Kina osuđena na više od 100 godina stranog ugnjetavanja i kolonijalne kontrole trgovinske politike.

Bio je to prvi od onoga što je postalo poznato kao "neravnopravni ugovori", kojima su nasilni vojni i tehnološki teškaši tog vremena nametnuli jednostrane uvjete kako bi pokušali smanjiti svoj ogroman trgovinski deficit. Gotovo dva stoljeća kasnije, EU počinje točno shvaćati kako to izgleda piše Politico. 

Trump prijeti novim carinama zbog digitalnih propisa

Prošlog mjeseca, dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Trumpov golf resort u Škotskoj kako bi se zaključio vrlo neuravnotežen trgovinski sporazum izazvala je strahove među političarima i analitičarima da je Europa izgubila utjecaj koji je nekada mislila da ima.

Kritičari su brzo ustvrdili da prihvaćanje Trumpove 15-postotne carine na većinu europske robe predstavlja čin "podređenosti", "jasan politički poraz za EU" te "ideološku i moralnu kapitulaciju". Ako se von der Leyen nadala da će ovaj sporazum držati američkog predsjednika na distanci, dočekalo ju je grubo buđenje. 

Dok se tinta na trgovinskom sporazumu jedva osušila, Trump je u ponedjeljak udvostručio pritisak prijeteći da će EU nametnuti nove carine zbog digitalnih propisa koji bi pogodili američke tehnološke divove. "Ako se EU ne uskladi, SAD će prestati izvoziti vitalne tehnologije mikročipova", upozorio je.

Europljani značajno zaostaju u vojnom i tehnološkom sektoru

Njegov istup dogodio se manje od tjedan dana nakon što je Bruxelles povjerovao kako ima pismeno jamstvo Washingtona da su njegov digitalni pravilnik i suverenitet sigurni.

Trump može koristiti prisilu jer, baš kao i britanski imperijalisti iz 19. stoljeća, drži vojne i tehnološke karte. Svjestan je da Europljani značajno zaostaju u oba sektora. Zna da Europa ne može bez američke tehnologije čipova te da se ne želi suočitis ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bez američke vojne podrške, pa smatra da može diktirati trgovinsku agendu.

EU povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič prošli je mjesec snažno implicirao da je sporazum sa SAD-om odraz strateške slabosti Europe i njezine potrebe za američkom podrškom. "Ne radi se samo o... trgovini: radi se o sigurnosti, radi se o Ukrajini, radi se o trenutnoj geopolitičkoj nestabilnosti", naveo je.

"Trgovinski sporazum je izravna posljedica slabosti Europe na sigurnosnom planu, koja ne može osigurati vlastitu vojnu sigurnost i koja 20 godina nije ulagala u vlastitu sigurnost", tvrdi Thorsten Benner, direktor Instituta za globalnu javnu politiku u Berlinu.

Ignoriranje znakova upozorenja

Baš kao i dinastija Qing, Europa je godinama ignorirala znakove upozorenja, navodi Politico.

"Plaćamo cijenu činjenice da smo ignorirali poziv na buđenje koji smo dobili tijekom prve Trumpove administracije - i vratili se spavanju. I nadam se da to nije ono što sada radimo", kazala je Sabine Weyand, glavna direktorica za trgovinu pri Europskoj komisiji.

Jasno je da Trumpova nestabilna carinska igra nije ni blizu kraja te da će se blok od 27 zemalja suočiti s daljnjim političkim uvredama i nejednakim ishodima pregovora ove jeseni. Kako bi se spriječilo da se poniženje učvrsti, EU se suočava s ogromnim zadatkom smanjenja svoje ovisnosti o SAD-u - u obrani, tehnologiji i financijama.

Ugovor iz Nankinga, potpisan pod prisilom 1842. na britanskom ratnom brodu usidrenom u rijeci Jangce, obvezao je Kineze da ustupe teritorij Hong Konga britanskim kolonizatorima, plate im odštetu te pristanu na "poštenu i razumnu" carinu. Britanskim trgovcima bilo je dopušteno trgovati u pet ugovornih luka s kim god su htjeli.

Kako su Kinezi završili u podređenom položaju?

Opijumski rat započeo je ono što je Kina kasnije oplakivala kao svoje "stoljeće poniženja". Britanci su prisilili Kineze da se otvore razornoj trgovini opijumom kako bi pomogli Londonu da nadoknadi deficit s Kinom. To je doba koje još uvijek proganja Kinu te pokreće njezino strateško donošenje politika i kod kuće i na međunarodnoj razini.

Ključni faktor koji je prisilio dinastiju Qing na pokornost bio je njezin neuspjeh u ulaganju u vojni i tehnološki napredak. Poznato je da je kineski car Qianlong 1793. rekao Britancima da Kini nisu potrebni "barbarski proizvodi" drugih nacija. 

Iako su barut i vatreno oružje bili kineski izumi, nedostatak eksperimentiranja i inovacija usporio je kineski razvoj. Stoga je oružje dinastije Qing zaostajalo za britanskim oružjem oko 200 godina u dizajnu, proizvodnji i tehnologiji.

Slično tome, EU je sada kažnjena zbog desetljeća zaostajanja za SAD-om. Smanjenje obrambenih troškova nakon Hladnog rata održalo je europske zemlje ovisnima o američkoj vojsci za sigurnost. Dodatno, samozadovoljavanje tehnološkim razvojem znači da EU sada zaostaje za svojim globalnim rivalima u gotovo svim ključnim tehnologijama.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer proglasio je početak novog svjetskog poretka. Usporedio je trgovinski sporazum između SAD-a i EU s poslijeratnim financijskim sustavom osmišljenim u engleskom ljetovalištu Bretton Woodsu 1944. godine.

Nejasnoće u tekstu sporazuma

Nejasnoće u tekstu sporazuma od četiri stranice, ostavlja Trumpu prostor da istakne nove zahtjeve ili prijeti odmazdom ako smatra da EU ne ispunjava svoj dio dogovora. Moglo bi uslijediti još poniženja dok dvije strane pokušavaju dogovoriti razne detalje, od sustava carinskih kvota za čelik i aluminij do izuzeća za određene sektore.

"Ovaj sporazum je toliko nejasan da postoji toliko mnogo točaka gdje bi se sukobi lako mogli eskalirati, a zatim koristiti kao opravdanje zašto se druge stvari neće dogoditi", napomenuo je Niclas Poitiers, istraživački suradnik u think tanku Bruegel.

Na pitanje što bi se dogodilo ako EU ne bi uložio obećanih 600 milijardi dolara u SAD, Trump je ranije ovog mjeseca odgovorio: "Pa, onda plaćaju carine od 35 posto." Prihvaćanjem sporazuma, koji izvršna vlast EU-a prodaje kao "manje lošu" opciju nakon Trumpovih carinskih prijetnji, Bruxelles je također pokazao da ucjena djeluje. 

U pripremi za sporazum, von der Leyen je više puta naglasila da bi strategija EU-a u odnosu sa SAD-om trebala biti izgrađena na tri elementa: pripremanju mjera odmazde, diverzifikaciji trgovinskih partnera i jačanju jedinstvenog tržišta bloka.

Za neke, EU treba vidjeti sporazum kao poziv na buđenje kako bi se uvele duboke promjene i potaknula konkurentnost bloka kroz institucionalne reforme.