EUROPSKA unija donijela je akt o zaštiti oceana i najavila milijardu eura investicija za zaštitu mora i održivo ribarstvo, a europski povjerenik za ribarstvo i oceane naglasio je da taj dokument mora biti provediv da bi bio značajan.

Nekoliko dana nakon dovršetka konferencije o oceanima koja se održala u Nici, a na kojoj je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila milijardu eura investicija u očuvanje mora, znanost i održivo ribarstvo, ciparski povjerenik Costas Kadis naglasio je u Europskom parlamentu da se događa zamah po pitanju zaštite svjetskih mora.

Iznio je plan Komisije u tom smjeru koji uključuje prioritete poput širenja zaštićenih morskih područja, poticanja obalnih zajednica da razvijaju održive poslovne modele, razvoja morske industrijske strategije, obnove ribarskih fondova, borbe protiv ilegalnog ribarstva te osnaživanja malih ribara i najudaljenijih regija.

Zovko: Konačno se čuje i glas onih koji stoljećima žive u skladu s morem

Ciparski povjerenik, biolog po struci, naglasio je da je ključna provedivost Komisijinog plana kako bi on bio značajan. Komisija se obvezala da će od 2030. prepoloviti zagađenje mora plastikom i kemikalijama te da će obnoviti 20 posto morskih ekosustava.

U raspravi u EP-u sudjelovala je i hrvatska zastupnica Željana Zovko, članica odbora za ribarstvo (PECH) i izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvješće o ulozi oceanske diplomacije u jačanju konkurentnosti ribarstva i akvakulture.

Zovko je pozdravila Europski pakt o oceanima, naglašavajući kako su njime konačno prepoznati dugogodišnji zahtjevi da se čuje glas onih koji su stoljećima živjeli u skladu s morem i od mora, poput hrvatskih ribara.

"Ovaj dokument je važan za Hrvatsku"

"Pozdravljam što Europski pakt o oceanima po prvi put izrijekom ističe podršku malom obalnom ribarstvu kao prioritetu. U samom Sredozemlju hrvatski ribari drugi su po težini iskrcaja, što jasno pokazuje koliko je ovaj dokument važan za Republiku Hrvatsku", istaknula je Zovko.

Dodala je kako su pomorska pitanja od strateškog značaja za Europsku uniju, budući da plava ekonomija zapošljava oko pet milijuna ljudi i godišnje generira više od 250 milijardi eura. Zovko trenutačno radi na izvješću o ulozi oceanske diplomacije u jačanju konkurentnosti ribarstva i akvakulture Europske unije.

"Dok su se naši mali ribari gušili u regulativama, riba iz trećih zemalja završavala je na europskim stolovima. Snažnom oceanskom diplomacijom osigurat ćemo ravnopravne uvjete s trećim zemljama i zaštititi ocean kao izvor života i suverenosti hrane", zaključila je Zovko u svom govoru.

Cilj je zaštititi i oceane izvan nacionalnih jurisdikcija

Europski parlament o ovoj je temi razgovarao u tjednu nakon skupa koji se održao u Nici uz sudjelovanje niza svjetskih čelnika, pa i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Konferencija o oceanima u južnom francuskom gradu rezultirala je akcijskim planom s 800 dobrovoljno preuzetih obaveza za zaštitu svjetskih mora vlada, znanstvenika, agencija UN-a i nevladinih organizacija.

U Nici je najavljeno oko 8,7 milijardi eura investicija filantropa u idućih pet godina za zaštitu oceana, a nekoliko država proširilo je svoja područja zaštite mora, čime je zaštićeni svjetski teritorij narastao s osam na deset posto ukupnog mora.

Na konferenciji je još 19 država, među njima i Hrvatska, ratificiralo Ugovor o otvorenom moru kojemu je cilj zaštititi i svjetske oceane na područjima izvan nacionalnih jurisdikcija, odnosno oko 60 posto ukupnih svjetskih mora. Da bi taj dokument stupio na snagu, potrebna je ratifikacija najmanje 60 država, a dosad je to učinilo 50, no najavljeno je da bi se potreban broj mogao doseći do rujna ove godine.

Trump odobrio eksploataciju morskog dna

Iz Nice je poslana poruka vladi SAD-a koju su na konferenciji predstavljali samo promatrači. Američki predsjednik Donald Trump krajem travnja potpisao je izvršnu uredbu za ubrzavanje izdavanja dozvola za unilateralnu eksploataciju dna u međunarodnim vodama, praksu koju je njegov francuski kolega Emmanuel Macron proglasio ludilom, prenio je Le Monde.

Još četiri države pridružile su se globalnom savezu protiv rudarenja morskog dna, čime je njihov broj narastao na, kako kritičari kažu, samo 37 država. U Nici je obaveze preuzelo nekoliko europskih država. Njemačka je pokrenula program vrijedan 100 milijuna eura za čišćenje zaostalog streljiva iz Sjevernog mora i Baltika.

Italija izdvaja 6,5 milijuna eura za jačanje nadzora obalne straže u zaštićenim morskim područjima te na naftnim platformama, uključujući i putem satelitskog sustava nadzora. Španjolska se pak obvezala na stvaranje pet novih morskih zaštićenih područja koja bi omogućila zaštitu 25 posto njezinog morskog teritorija.