EUROPSKA unija zaprijetila je uvođenjem carina u vrijednosti gotovo 93 milijarde eura na američki uvoz – od burbona do zrakoplova Boeing – ako američki predsjednik Donald Trump ne pristane na trgovinski dogovor do kraja sljedećeg tjedna.

Europska komisija danas je najavila da planira spojiti dva ranije pripremljena popisa američkih proizvoda u jedan sveobuhvatni paket koji bi bio obuhvaćen protumjerama kao odgovor na Trumpove carine na granicama.

Ako Bruxelles provede najavljeno, carine bi se primijenile na robu s prvog popisa vrijednog 21 milijardu eura – koji uključuje perad i alkohol – kao i s novijeg popisa vrijednog 72 milijarde eura, na kojem su automobili i zrakoplovi.

Ako članice EU-a usvoje prijedlog glasovanjem koje se očekuje u nadolazećim danima, protumjere ukupne vrijednosti 93 milijarde eura mogle bi stupiti na snagu 7. kolovoza.

"Primarni cilj EU-a je postići dogovor pregovorima sa SAD-om", rekao je Olof Gill, glasnogovornik Europske komisije za trgovinu, dodajući da će Unija "paralelno nastaviti s pripremama za sve ishode". Kako bi protumjere bile "jasnije, jednostavnije i učinkovitije, spojit ćemo popis 1 i popis 2 u jedinstveni dokument", rekao je.

Njemačka oklijeva, Francuska želi odlučan odgovor

Povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič trebao je razgovarati s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom prije sastanka s veleposlanicima EU-a danas poslijepodne.

Prema riječima diplomata, raspoloženje u Bruxellesu sve je napetije nakon što je Trump prije deset dana odbacio prethodno dogovoreni nacrt sporazuma te istovremeno dodatno zaoštrio stav prijeteći uvođenjem općih carina od 30% od 1. kolovoza, ako ne dođe do dogovora.

Njemačka, koja je javno pozvala na brzo postizanje dogovora kako bi se ukinule iscrpljujuće carine od 27.5% na njezinu automobilsku industriju, sada sve ozbiljnije razmatra korištenje instrumenta protiv gospodarske prisile (ACI) – uredbe EU-a koju se smatra svojevrsnim "nuklearnim odvraćanjem" u ekonomskim odnosima ili popularno zvanom "ekonomskom bazukom".

ACI bi omogućio EU-u da odgovori ne samo carinama, nego i širim mjerama poput mogućih zabrana za američke usluge – što bi posebno pogodilo tehnološki sektor – iako bi za njegovo provođenje trebalo i do godinu dana.

I Njemačka i Francuska raspravljale su o ACI-ju na sastanku veleposlanika prošlog petka. "Došlo je do promjene u retorici, no nije jasno zagovaraju li zaista aktiviranje tog mehanizma", rekao je jedan diplomat u Bruxellesu.

Nakon današnjeg sastanka, jedan dužnosnik EU-a upozorio je da je "broj zemalja koje traže da se odmah pokrene procedura ACI-ja vrlo malen" i da među njima nije Njemačka.

"Pariz je više za pristup 'aktivirajmo to sada', dok Berlin ne želi žuriti, ali podupire tihe pripreme u pozadini", rekao je isti izvor.

Automobilski sektor pod najvećim udarom

Europska automobilska industrija posebno je pogođena postojećim carinama. Stellantis, vlasnik marki Jeep i Vauxhall, ovaj je tjedan objavio da su Trumpove carine tvrtku već koštale 300 milijuna eura, dok je Volvo prijavio snažan pad operativne dobiti u drugom tromjesečju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron već dugo zastupa stav da EU mora biti spremna na odlučan odgovor i da mora ozbiljno shvatiti Trumpove prijetnje.

Tobias Gehrke, viši analitičar u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), smatra da je EU propustila priliku jer nije zaprijetila korištenjem ACI-ja nakon sastanka ministara trgovine početkom prošlog tjedna – dva dana nakon što je Trump poslao pismo s prijetnjom od 30% carina.

"Stvara se dojam da je EU loše odigrala karte, iako je imala solidnu poziciju", rekao je Gehrke. "EU je trebala odmah odgovoriti na američke carine. Iako je mantra 'pregovarati iz pozicije snage' često ponavljana u govorima, nikakve konkretne akcije nisu poduzete."

Prema njegovu mišljenju, jedini način da se situacija odblokira bio bi direktan susret Trumpa s Macronom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, koji bi mogli otvoriti prostor za konkretni dogovor.

Summit s Kinom dolazi u ključnom trenutku

Posljednji potez EU-a dolazi uoči summita s Kinom, koji će u četvrtak okupiti predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Kina i dalje drži dominantnu poziciju u trgovinskim odnosima – njezin trgovinski suficit s EU-om u prvih šest mjeseci 2025. iznosio je 143 milijarde eura, što je rast od 20% u odnosu na prošlu godinu. Izvoz hibridnih električnih vozila u razdoblju od siječnja do svibnja utrostručen je, a ti automobili nisu obuhvaćeni kaznenim carinama koje je EU uvela 2023. U istom je razdoblju uvoz električnih vozila pao za 32%.

Istovremeno, kineska ograničenja na izvoz rijetkih metala pogađaju njemačku automobilsku industriju, koja te materijale koristi za proizvodnju magneta u električnim sustavima otvaranja prozora i prtljažnika.