EKONOMSKI analitičar Damir Novotny govorio je za N1 o slabijim turističkim rezultatima u predsezoni, s naglaskom na pitanje dolaska njemačkih turista.

Lani u svibnju zabilježeno je 1,72 milijuna dolazaka stranih turista, a ove 1,58 milijuna. To je 140 tisuća manje stranih turista. Strani turisti ostvarili su tada 6,9 milijuna noćenja, a ovoga svibnja 5,76 milijuna, što je 1,14 milijuna manje.

Novotny kaže da je teško točno znati koji činitelji smanjuju interes njemačkih turista za hrvatsko tržište.

"No ono što možemo znati, a o tome postoje i istraživanja Ifo instituta za gospodarska istraživanja iz Münchena, jest da dvije trećine Nijemaca namjerava ove godine ne putovati za godišnji odmor izvan Njemačke. Točnije, planiraju ići na odmor blizu svojih mjesta stanovanja. To je značajno više nego ranijih godina", kaže Novotny.

Ekonomska nesigurnost utječe na putovanja

Ističe kako je to vjerojatno posljedica unutarnjih ekonomskih nestabilnosti.

"Ugrožen je velik broj radnih mjesta u njemačkoj metalnoj industriji, naročito automobilskoj. To znači nesigurnost za velik broj ljudi upravo iz onog segmenta njemačkoga društva, odnosno turističkoga tržišta, koji je tradicionalno orijentiran prema Hrvatskoj. To je srednji platežni sloj njemačkoga društva, onaj s plaćama nešto višima od prosječnih", kaže.

Osim toga, Novotny napominje da su Nijemci jako osjetljivi na cijene.

"I cjenovna varijabla može se uključiti u tu kompliciranu formulu odlučivanja njemačkih turista da dođu u Hrvatsku. Tamošnje novine pune su informacija da su cijene u Grčkoj, Španjolskoj, Bugarskoj ili Albaniji niže nego u Hrvatskoj. Pritom treba reći i da su plaće u Njemačkoj rasle samo osam posto u protekle dvije godine, a inflacija je bila vrlo visoka kao i kod nas. Sve to može utjecati na odluke njemačkih turista o putovanjima izvan zemlje. Oni koji se odluče na to, sigurno će tražiti cjenovno povoljnije destinacije", smatra.

"Dovoljno turista, ali premalo prihoda"

To, međutim, ne znači da će u špici sezone u Hrvatskoj biti manje turista.

"Bit će ih dovoljno, ali neće biti dovoljno prihoda da se pokriju troškovi cijele godine. Mit o cjelogodišnjem turizmu ove godine je zasigurno ugrožen. Godinama smo težili tomu da se turistička sezona produlji. Ove godine to se neće dogoditi", kaže.

Hrvatska je, kaže, turističko kognitivno sidro. "Dolaze nam turisti iz cijeloga svijeta, sve više ih je iz azijskih zemalja koji su slabi potrošači. Moguće je da ćemo imati dovoljno velik broj dolazaka i velik broj noćenja, ali potrošnja neće biti velika. To je ključni problem hrvatskoga turizma."

Usporedba s Austrijom

Radi usporedbe, Novotny podastire podatke za Austriju i Hrvatsku.

"Austrija godišnje ostvari 130 milijuna noćenja, a Hrvatska stotinu milijuna. Austrija ima satelitski izračun ukupne potrošnje turista oko 30 milijardi eura, a Hrvatska oko 18 milijardi. Turisti značajno više troše u Austriji koja je uspjela prebroditi krizu zimskoga turizma i proširiti se skoro na cjelogodišnji turizam. Hrvatska u tome nije uspjela, a zbog strukture svoje turističke ponude neće ni uspjeti u dogledno vrijeme. Ključno je koliko turisti troše, a ne koliko ih dođe", kazao je Novotny.