EKONOMIST i predsjednik udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik jučer je na N1 televiziji govorio o novim Vladinim mjerama, postupnom ukidanju subvencija, javnom i realnom sektoru te cijenama. Vlada je donijela odluku o postupnom izlasku iz mjera subvencioniranja energenata, a Podobnik je analizirao kako će se to odraziti na poduzetnike i građane.

"Kod mnogih poduzetnika energija nije velika stavka. Tako da, ako malo povećate cijenu struje, kod njih neće biti neka velika promjena. Međutim, jasno, ako imate čeličanu ili aluminijsku industriju onda bi trošak energije bio ogroman, 30 ili 40 posto", naveo je.

"Sama ta struja nije problematična, problematični su drugi troškovi. Obično se govori da poduzetnici ne bi trebali dizati cijene zbog inflacije, ali problematično je da u isto vrijeme vi kao grad možete povećati cijene četiri ili pet puta, bez ograničenja. Posebno onaj prostor oko kafića, u nadležnosti grada. U mnogim gradovima povećao se nekoliko puta. Utječe li to na inflaciju? Sigurno", upozorio je. 

"Konstantno se povećava javni, državni sektor"

Tvrdi da se njegova udruga godinama zalaže za smanjenje države i nameta te ostavljanje prostora poduzetništvu, ali navodi da su ti apeli "pali na gluhe uši". 

"Apsolutno ništa pozitivno se nije dogodilo. Nedavno je čak bila vijest da Rumunji i Bugari rade na tome, a mi smo mislili da smo ispred njih. Oni su pojam najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, međutim i oni su vidjeli da, kada si u krizi, moraš nešto napraviti, moraš smanjiti državni aparat", naglasio je. 

"Ja nisam vidio da se to radi kod nas, dapače, konstantno se povećava javni, državni sektor. To je praktički stranačka vojska koju hranite, oni će onda izaći na izbore i vi ćete pobijediti. To je samoodržanje, ali za naciju i državu to nije najbolje rješenje", napomenuo je. 

"Morate imati snažnu ekonomiju da bi BDP mogao rasti na normalan način. Jer BDP kod nas trenutno raste, ali rastao je i u Grčkoj kad je propala. Grčka je 2008./09. imala rast BDP-a, ali uz to je išlo jako zaduživanje. Kod nas zaduživanje nije toliki problem, pogotovo u odnosu na mnoge zapadne zemlje. Ali naš stupanj zaduženosti je 1. ili 2. među bivšim socijalističkim državama", nastavio je. 

"U javnom sektoru se često ne traži neka velika kompetencija"

Što se tiče strukture hrvatske ekonomije, Podobnik smatra da problemi počinju na obrazovnoj razini. "Ako se više ne traži fakultetska sprema, to govori da fakulteti odgajaju studente koji su nepotrebni. I vrlo često, ako takvih studenata ima jako puno, a recimo inženjera nedostaje, to može biti razlog zbog kojeg raste korupcija", kazao je. 

"Ako vi, recimo, završite neki fakultet s kojim ne možete dobiti posao u realnom sektoru, što vam drugo preostaje nego pokušati se zaposliti u javnom sektoru, gdje se vrlo često i ne traži neka velika kompetencija", dodao je. 

Ustvrdio je da je struktura gospodarstva ključna, a ona se u Hrvatskoj i dalje uglavnom definira kroz turizam. "Nešto govori to da turizam kod nas doprinosi oko 20 posto BDP-a. Mi smo tu s Grcima u samome vrhu. Koja su glavna zanimanja u turizmu? Čistačice, konobari, više od srednje škole vam nije ni potrebno", zaključio je.