NOVI slučajevi afričke svinjske kuge (ASK) jučer su potvrđeni u Bijelom Brdu i Lugu, naseljima u Osječko-baranjskoj županiji koja su posljednjih tjedana pod zonama zaštite zbog opasnosti od širenja virusa. To znači da će gospodarstva u ta dva naselja ostati bez 50 dodatnih svinja koje su svinjogojci namijenili za prodaju.

"Vlada velika zabrinutost. Svinjogojstvo je i inače u dosta lošoj situaciji; ima nas malo, a životinja je svake godine sve manje i manje", priča nam Mirjana Bilović, potpredsjednica Saveza udruga uzgajivača svinja, koja i sama sa svojim suprugom posjeduje OPG nedaleko od Virovitice.

Galerija

No, samo 70-ak kilometara od Virovitice već je Sveti Đurađ, naselje u Donjem Miholjcu, u kojem je prošlog petka potvrđen jedan slučaj na objektu s 34 svinje, da bi u ponedjeljak još dva slučaja bila potvrđena na drugoj farmi s 20-ak svinja. Sve je to, priča nam, dovoljno blizu da moraju biti na velikom oprezu.

Krenula eutanazija u Sokolovcu

Ipak, najveći šok uslijedio je kada je virus prošlog tjedna potvrđen na farmi Sokolovac u vlasništvu državne tvrtke Belje, u kojoj je već u ponedjeljak krenula eutanazija čak 10.000 svinja. Zaraza je u međuvremenu izolirana, a sve svinje koje su pod rizikom bit će uspavane kroz desetak dana.

"Svi smo ostali zatečeni jer se uvijek govorilo da su u najvećoj opasnosti manje farme. Na velikim farmama su puno jači biosigurnosni standardi", priča za Index i Bilović.

Na drugi dan eutanazije farmu je patrolirala policija, a ispred pogona taman su odvozili usmrćene svinje na daljnje spaljivanje. Veterinarske ekipe u bijelim zaštitnim odijelima dezinficirale su sve što je moglo biti zahvaćeno kugom. No, osim novinarskih ekipa, nitko se pretjerano ne zadržava na području. 

Ipak, od cijelog dana provedenog u Slavoniji, nitko od svinjogojaca nije nas pustio niti blizu svinjama. Strahuju da bi virus mogao doći na našim cipelama, objašnjavaju nam, pa tako posljednjih mjeseci samo vlasnici i njihovi djelatnici imaju pristup.

Za zaražene svinje, ono čega se najviše boje, nema druge nego eutanazija i spaljivanje. Jedino što ih tješi je naknada štete koju imaju od države u slučaju zaraze. 

Kako je virus ušao u Sokolovac?

No, sve sugovornike s kojima smo razgovarali tijekom dana zanima: kako je mogao virus ući u farmu koja slovi za jednu od najzaštićenijih u cijeloj državi, dok se lokalni OPG-ovci uspijevaju boriti s njime i sa znatno manjim sredstvima?

"Nije prilika u ovom trenu o tome govoriti, ali su se čak i neke druge institucije uključile da bi zaista ispitale kako je došlo do proboja virusa u Sokolovcu", odgovorio je još jučer na upit Indexa glavni državni inspektor Andrija Mikulić, no nije htio otkriti koje.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić još je u ponedjeljak potvrdio kako je 99% sigurno da je za ulazak virusa u farmu Sokolovac zaslužan ljudski faktor.

"Ako ne može ništa ući unutra osim ljudi, jednostavan je zaključak da se radi o ljudskom faktoru", navodi i potpredsjednica Saveza Bilović, pa nam tumači što to točno znači. "Vjerojatno netko nije napravio tu dezinfekciju, presvlačenje i ostalo sve što treba."

Rigorozne provjere na farmi

Iz Belja, državne tvrtke koja je vlasnik farme, podrobno su u pisanom odgovoru objasnili za Index koje su mjere poštivali i prije dolaska virusa. Ponajprije, djelatnicima je zabranjeno unositi mobitele, aparate, strojeve, hranu i tekućine. Oni aparati koji su im potrebni za rad dezinficiraju se UV zrakama prilikom ulaska.

Kada ulaze, djelatnici moraju skinuti svu odjeću i obuću i ostaviti ih u ormaru, a obavezno je i tuširanje i pranje kose. Naočale, ukosnice i ostali predmeti također se tuširaju ili predaju na dezinfekciju, a prilikom brisanja dobivaju posebne ručnike. Za vrijeme posla djelatnici mogu nositi samo čisto rublje, odijelo, čarape, majice i gumene čizme koje se nalaze unutar farme.

Po istim procedurama ulaze i dostavljači hrane i materijala, s time da se predmeti koji se unose podvrgavaju sterilizaciji u komori za dezinfekciju. Nakon što je ASK i uz ove rigorozne mjere ušao u farmu, iz Belja su uveli i dodatne:

• izmjene u organizaciji rada zaposlenika kako bi se spriječili kontakti između djelatnika s različitih farmi
• produžene pauze za kamione koji dostavljaju hranu na farme, na sedam karantenskih dana

Je li država učinila dovoljno?

"Država i je i nije dovoljno reagirala za svinjogojce. Imali smo edukacije i kontakte za vrijeme bivše ministrice, ali je to sve posljednjih mjeseci zapelo. Ne dolazimo do ozbiljnijeg kontakta s predstavnicima u ministarstvu, tako da nema ni pomaka kod naših problema u svinjogojstvu", komentira Bilović.

Prvi sastanak u ministarstvu na koji je pozvan Savez, krovna organizacija za sve svinjogojce u Hrvatskoj, održat će se, kaže Bilović, tek 10. listopada.

Međutim, svi svinjogojci s kojima smo pričali najviše pozivaju na odgovornost svih pojedinaca i gospodarstava, kako se ionako veliki problemi u svinjogojstvu u Hrvatskoj ne bi dodatno produbili. S obzirom na to da je poznato kako virus mogu prenijeti i divlje životinje, kukci, pa čak i ptice, trenutno je od presudne važnosti biti na oprezu.

"Životna dob svinjogojaca je sve starija, puno mladih odustaje od bavljenja svinjogojstvom pa velika većina gospodarstava nema nasljednike koji bi preuzeli te poslove. Naravno da smo zabrinuti kuda sve to vodi i kako će se sve to skupa odraziti na nas", poručuje Bilović.