ŠVEDSKI premijer Ulf Kristersson rekao je da je njegova zemlja u Dansku poslala "snažne radarske sustave" kako bi pomogla u otkrivanju i praćenju dronova koji su posljednjih tjedana viđeni iznad vojarni i u blizini civilnih aerodroma. Radi se o sustavima koji se inače koriste za rano upozoravanje i nadzor zračnog prostora te koji bi trebali osigurati bolju koordinaciju između danske policije, vojske i NATO-a. Kristersson je naglasio da Švedska stoji uz Dansku u trenucima kada se sigurnosni izazovi šire preko granica.

Podršku je najavila i Francuska, čije su vlasti potvrdile da će se uključiti u pojačane mjere zaštite tijekom EU summita u Kopenhagenu. Iako nije precizirano kakvu će pomoć Pariz pružiti, danski mediji navode da bi se moglo raditi o tehničkoj i obavještajnoj suradnji, a potencijalno i o angažmanu sigurnosnog osoblja.

Uoči početka summita u dansku je prijestolnicu uplovila i njemačka fregata protuzračne obrane FGS Hamburg. Riječ je o ratnom brodu opremljenom sofisticiranim radarima i raketnim sustavima za obranu od zračnih prijetnji, uključujući dronove i projektile. Brod se nalazi u kopenhaškoj luci i dio je šireg raspoređivanja NATO snaga oko Danske i Baltika s ciljem odvraćanja potencijalnih provokacija.

Danski sigurnosni stručnjaci upozorili su da ponovljeni incidenti s dronovima ukazuju na ranjivost zemlje. "Sve ukazuje na to da možda nismo toliko daleko odmakli u obrani koliko smo mislili", rekao je jedan analitičar za Politiken. Prema njihovim ocjenama, Danska se još uvijek oslanja na ad hoc mjere i pomoć saveznika, dok sustavni kapaciteti za obranu od bespilotnih letjelica tek trebaju biti razvijeni.

Zabranjeni letovi civilnih dronova

Danska je ovaj tjedan, uoči summita Europske unije u Kopenhagenu, zabranila letove svih civilnih dronova, objavio je ministar prometa te zemlje.

Ministar prometa Thomas Danielsen rekao je da je ta odluka donesena kako bi se policiji "olakšalo osiguravanje" događaja te da Danska ne može prihvatiti "inozemne dronove koji donose neizvjesnost i poremećaje".

Danska je među europskim zemljama koje su proteklih tjedana izvijestile o "incidentima s dronovima". Letjelice su, posljednji put u subotu, viđene iznad lokacija poput vojnih baza.

Europski odgovor na prijetnje

Ministri obrane deset članica EU-a su u odgovoru na tu prijetnju dogovorili stvaranje "zida od dronova", a NATO je najavio "pojačanu budnost" diljem Baltika.

U priopćenju kojim najavljuje zabranu ministarstvo prometa reklo je da je policija "značajno pojačala pripravnost" uoči summita ovaj tjedan te da ona mora "brinuti za Dance i njihove goste".

Zabrana ostaje na snazi do 3. listopada, a kršenje bi moglo rezultirati novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

Danska trenutačno predsjeda Europskom unijom.

Incidenti s dronovima

Neidentificirani dronovi viđeni su iznad Danske od 22. rujna, kad su zbog toga zatvorene zračne luke u Kopenhagenu i Oslu, piše BBC.

Kasnije taj tjedan isto su morali učiniti aerodromi u Aalborgu i Billundu.

Danski istražitelji nisu još identificirali odgovorne za te letove, no ministar obrane nazvao ih je "hibridnim napadima" koji su dio "sustavne operacije".

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da vlasti i dalje istražuju tko stoji iza tih incidenata, ali je odbila odbaciti da je to Rusija.

Moskva je "čvrsto odbacila" da stoji iza tih dronova, prenosi BBC.