DANSKI parlament usvojio je zakon kojim će se dob za odlazak u mirovinu postupno povećavati na 70 godina do 2040. godine, što će toj zemlji donijeti najvišu dob za umirovljenje u Europskoj uniji.

Vezanje dobi za mirovinu uz očekivani životni vijek

Otkako je 2006. godine uvedeno vezivanje dobi za mirovinu uz očekivani životni vijek (prosjek 82 godine), Danska svakih pet godina prilagođava granicu umirovljenja. Trenutačno je ona 67 godina, a predviđeno je da naraste na 68 u 2030., te na 69 u 2035. godini.

Nova granica od 70 godina primjenjivat će se na sve koji su rođeni nakon 31. prosinca 1970. godine. Zakon je jučer izglasan s 81 glasom za i 21 protiv. U Danskoj pravo na mirovinu moguće je ostvariti i ako se između 15. godine života i dobi za mirovinu najmanje 40 godina uplaćuju doprinosi i prijavljuje boravište u zemlji.

Danska premijerka Mette Frederiksen iz Socijaldemokratske stranke prošle je godine najavila da bi se princip automatskog povećanja dobi za umirovljenje u budućnosti mogao preispitati. "Više ne vjerujemo da bi se dob za mirovinu trebala automatski povećavati", rekla je tada Frederiksen, dodavši da "ne možete samo stalno govoriti ljudima da moraju raditi još jednu godinu više". No, ovaj zakon govori suprotno.

Mnogi radnici u Danskoj smatraju ovu promjenu nepravednom, pogotovo oni koji obavljaju fizički zahtjevne poslove. "Radimo i radimo, ali ne možemo samo nastaviti ovako", rekao je 47-godišnji krovopokrivač Tommas Jensen za danske medije. "Možda je drugačije za one koji rade uredske poslove, ali za fizičke radnike ovo je vrlo teško", dodao je. "I cijeli sam život plaćao poreze. Trebalo bi ostati i nešto vremena za djecu i unuke", poručio je Jensen za portal DK.

Prosvjedi zbog zakona

Prosvjedi koje podržavaju sindikati održavali su se u Kopenhagenu proteklih tjedana u znak protivljenja povećanju dobi za mirovinu. Pred samo glasovanje predsjednik danske sindikalne konfederacije Jesper Ettrup Rasmussen poručio je da je prijedlog "potpuno nepravedan". "Danska ima snažno gospodarstvo, a ipak i najvišu dob za umirovljenje u cijeloj EU", rekao je. "Viša dob za umirovljenje znači da ljudi gube pravo na dostojanstvenu starost."

Umirovljenje u šezdesetima sve je nedostižniji cilj, a u nekim zemljama već se raspravlja o tome hoće li nova norma postati 75 godina. Dob za odlazak u mirovinu varira diljem Europe. Mnoge vlade posljednjih su godina podizale dob za umirovljenje kako bi se nosile s rastućim očekivanim životnim vijekom i proračunskim izazovima.

U Švedskoj se mirovina može početi primati najranije sa 63 godine. U Italiji je standardna dob za umirovljenje 67, ali i ona se može mijenjati prema očekivanom životnom vijeku i mogla bi porasti 2026. godine. U Ujedinjenom Kraljevstvu osobe rođene između 6. listopada 1954. i 5. travnja 1960. odlaze u mirovinu s 66 godina, dok će se ta granica za mlađe generacije postupno povećavati.

U Francuskoj je 2023. godine izglasan zakon kojim je dob za mirovinu podignuta s 62 na 64 godine. Taj je potez izazvao masovne prosvjede i nerede, a predsjednik Emmanuel Macron zakon je progurao bez glasovanja u parlamentu, što je izazvalo goleme proteste.