UKRAJINSKI dužnosnici poručuju da će se Kremlj na pregovore odlučiti tek kad Rusi osjete rata u vlastitoj zemlji - pod udarima projektila i dronova.

Rat u slijepoj ulici

Kretanje na bojišnicama u Ukrajini gotovo je u potpunosti zastalo, pretvorivši se u krvavi zastoj bez pomaka. Mirovni pregovori koje vodi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nisu napredovali otkako je Rusija u kolovozu odbila primirje. No ukrajinski dužnosnici tvrde da još uvijek imaju strategiju za završetak rata - napade duboko unutar Rusije projektilima i dronovima.

U posljednjim mjesecima pogođene su rafinerije, tvornice, luke i željezničke pruge. Ukrajina sada raspolaže arsenalom koji može gađati velik dio zapadne Rusije, gdje se nalazi većina naftne industrije te zemlje. Kijev je također najavio novo oružje nazvano Flamingo, koje, kako tvrdi, može dosegnuti rusko industrijsko središte u Uralu.

Cilj je tim napadima iscrpiti rusku naftnu industriju i prenijeti bol rata na same Ruse. Otvoreno je pitanje hoće li ta strategija biti dovoljna da potakne Kremlj na ozbiljne pregovore.

Ukrajinska logika: “Dalekometne sankcije”

Jačanje udara u dubinu ruskog teritorija najnoviji je oblik prilagodbe ukrajinskih ratnih napora. Ukrajina je u prvim mjesecima agresije Rusiju odbila domoljubnim žarom dragovoljaca. Kasnije je predsjednik Volodimir Zelenski neumorno lobirao za zapadno teško naoružanje kako bi održao linije bojišta.

Sada, kaže Kijev, napadi na ciljeve duboko u Rusiji trebali bi Moskvu prisiliti na dogovor - uništavanjem već iscrpljenog gospodarstva i poticanjem ruskog stanovništva, koje je uglavnom pacificirano, da se počne otvoreno protiviti ratu.

Zelenski kampanju naziva “dalekometnim sankcijama” ili “dron-sankcijama”, opisujući je kao jačanje ekonomskog pritiska.

“Putinu je mnogo puta ponuđeno da završi rat ili barem da pristane na prekid vatre”, rekao je Zelenski u videoobraćanju Ukrajincima u srijedu. “Odbio je sve prijedloge - i naše i američke. Stoga je pravedno da Rusija snosi punu cijenu rata.”

Koje oružje Ukrajinci koriste?

Dronovi i projektili koji se koriste imaju upečatljiva imena - Neptun, Flamingo, Ljuti i Dabar. Neki potječu iz snažne obrambene industrije koja je naslijeđe Sovjetskog Saveza, a drugi su nastali iz ratnih start-upova.

Prije ruske totalne invazije 2022., Ukrajina je imala razvijenu tehnološku scenu - među uspjesima je bila i tvrtka Ring, proizvođač pametnih video-zvona koju je kasnije kupio Amazon. Kad je počeo rat, mnogi inženjeri okrenuli su se proizvodnji dronova.

Ovog ljeta ukrajinska je tvrtka predstavila krstareću raketu Flamingo s dometom većim od 2900 kilometara. Raketa Neptun, prvotno namijenjena uništavanju brodova, preinačena je za gađanje ciljeva na kopnu. Zelenski je posljednjih dana rekao da su obje već korištene u napadima unutar Rusije i to u kombiniranom udaru.

Sve više ovise o vlastitom oružju 

Manji dronovi, poput modela Ljuti i Dabar, sastavljeni su od plastike, karbonskih vlakana, stiropora i kartona. Iako su kompaktni, mogu preletjeti i do 1000 kilometara - dovoljno daleko da dosegnu Moskvu ako uspiju probiti rusku protuzračnu obranu.

Ukrajina naglašava sve veću ovisnost o vlastitoj proizvodnji oružja, no istodobno vodi razgovore sa Sjedinjenim Državama o mogućoj isporuci krstarećih raketa Tomahawk, što bi dodatno ojačalo njezinu sposobnost za udare na velikim udaljenostima.

Putin je upozorio da bi isporuka Tomahawka Kijevu bila “nova faza eskalacije” u ratu. Prekjučer je Trump natuknuo da bi mogućnost slanja tih raketa mogao iskoristiti kao pritisak na Putina da pristane na mir. Zelenski bi se s Trumpom trebao sastati u petak u Washingtonu.

Što su ključne mete?

U svakodnevnim noćnim razmjenama napada ruska vojska lansira znatno više projektila i dronova prema Ukrajini nego što Ukrajina ispaljuje prema Rusiji. No ukrajinski dužnosnici tvrde da bi, ako njihovi napadi nanesu dovoljno štete i izazovu kaos, mogli stvoriti uvjete za dogovor: Kijev bi obustavio udare ako to učini i Moskva.

Tijekom rata Ukrajina je izvela brojne dugometne napade na ruske vojne objekte poput skladišta streljiva i logističkih centara. Sadašnji fokus su rafinerije nafte - posebno vrijedne mete koje pogađaju i gospodarstvo i moral.

U nekoliko je regija zbog napada došlo do nestašice goriva, a brojni Rusi satima čekaju u redovima kako bi natočili benzinske spremnike. Kad rafinerije pogodi dron, eksplozije i požari plamte kilometrima daleko i jasno su vidljivi iz zraka.

Iako Kijev tvrdi da ne cilja ruske civile, neki su ukrajinski dužnosnici otvoreno govorili o potrebi da se pogode ratno relevantni ciljevi u samoj Moskvi kako bi se promijenilo razmišljanje Kremlja.

Trump: Teško je dobiti rat ako ne napadaš zemlju agresora

Ukrajina, s druge strane, želi pokazati Sjedinjenim Državama da ispunjava zahtjeve predsjednika Trumpa u pregovorima o mirovnom sporazumu - uključujući i davanje prednosti američkim kompanijama u budućim rudarskim koncesijama nakon rata.

Kijev je napade na Rusiju predstavio kao način da se podupre Trumpova mirovna inicijativa, nastojeći pokazati da Ukrajina ima dovoljno vatrene moći da Moskvu natjera da razmisli o nastavku borbi.

Trump je rekao da podržava te napade. U kolovozu je na društvenim mrežama napisao: “Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, dobiti rat ako ne napadaš zemlju agresora.” Kritizirao je bivšu Bidenovu administraciju zbog toga što je ograničila Ukrajini domet unutar Rusije, a ranije joj je zamjerao što joj je naposljetku dopustila korištenje američkih projektila dugog dometa.