DOK SE SVJETSKI čelnici ovog tjedna okupljaju u New Yorku na Općoj skupštini UN-a (UNGA), u fokusu će im biti neposredne krize, prvenstveno ratovi u Gazi i Ukrajini, za koje se predviđa da će potrajati do kraja ove godine i tijekom 2026. Međutim, kako to često biva, prava priča ovakvih okupljanja nije ono o čemu se priča, već ono što se prešućuje, piše CNN.

U svojoj analizi, Brett H. McGurk, CNN-ov analitičar za globalna pitanja koji je služio pod četvoricom američkih predsjednika, podsjeća na prethodne skupštine. U nastavku prenosimo njegovu analizu.

Na UNGA-i 2013. nitko nije predvidio da će idućom godinom dominirati globalna prijetnja ISIS-a. Deset godina kasnije, 2023., nitko nije očekivao da će Hamas za samo nekoliko tjedana napasti Izrael i zapaliti Bliski istok. Slično tome, 2019. nitko nije mogao predvidjeti pandemiju koja će uskoro iz temelja promijeniti naše živote.

Čini se da ni ova godina nije iznimka. Ako pogledamo unaprijed, današnji neumoljivi tempo događaja u svijetu mogao bi biti tek uvertira u ono što nas čeka.

Nema brzog rješenja za Gazu i Ukrajinu

U Gazi je godina započela s obećanjem o trofaznom prekidu vatre koji je trebao osigurati oslobađanje svih talaca i okončati rat. Taj se sporazum raspao već u ožujku, a od tada svjedočimo zastoju u pregovorima, humanitarnoj krizi i najžešćim izraelskim vojnim operacijama. Danas se kraj sukoba ne nazire.

U New Yorku će nekoliko zemalja, predvođenih Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, priznati palestinsku državu, no ovi simbolični potezi mogli bi samo pogoršati situaciju. Vjerojatno će izazvati protumjere Izraela i ojačati Hamasove tvrdnje da se nasilje isplatilo, čineći diplomatsko rješenje još težim.

Slična je situacija i s Ukrajinom. Washington je ove godine pokazao nekonzistentnu politiku, od poziva na prekid vatre do obustave pa ponovnog pokretanja vojne pomoći. Summiti predsjednika Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom i europskim saveznicima samo su istaknuli maksimalističke ciljeve ruskog predsjednika. Ukrajina nikada neće prihvatiti takve uvjete, što diplomaciju ostavlja u slijepoj ulici. Ništa što će se reći u New Yorku neće promijeniti Putinovu računicu dok se Ukrajina priprema za tešku zimu.

UN nasuprot savezu CRINK

Dok će se u New Yorku voditi razgovori bez konkretnih rješenja, prije tri tjedna u Pekingu je održan summit koji je poslao potpuno drugačiju poruku. Ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski Xi Jinping i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un, zajedno s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, demonstrirali su jedinstvo.

Ovaj savez - Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja (CRINK) - nije samo simboličan. On aktivno oblikuje globalnu stvarnost, a Ukrajina je trenutno glavna fronta. Sjeverna Koreja poslala je desetke tisuća vojnika da se bore uz Ruse, Iran je opskrbio Rusiju dronovima i tehnologijom za njihovu masovnu proizvodnju, a Kina financira rat kupnjom ruskih energenata.

U tom kontekstu, treba promatrati i Xijevu naredbu da kineska vojska bude spremna za moguću invaziju na Tajvan do 2027. godine. Takav događaj izazvao bi globalni ekonomski šok procijenjen na 10 bilijuna dolara. Postavlja se pitanje hoćemo li se za nekoliko godina pitati kako je moguće da na UNGA-i 2025. nitko nije ozbiljno raspravljao o toj prijetnji.

2026. kao prijelomna godina

Predsjednik Trump je, komentirajući summit u Pekingu, rekao: "Nadali su se da gledam." Kasnije je na društvenim mrežama, u poruci upućenoj Xiju, napisao: "prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu, dok se urotite protiv Sjedinjenih Američkih Država." Time je pokazao da razumije poruku.

Sada je pitanje kakvu poruku Washington šalje natrag. Druga godina Trumpovog mandata, 2026., oblikuje se kao povijesna prekretnica prema svijetu stabilnosti ili svijetu rastućeg nereda. Ako se troškovi agresije za Putina i ostatak CRINK saveza smanje, možemo očekivati ovo drugo. Ako troškovi porastu, a američka mreža saveznika ojača, ishod bi mogao biti povoljniji.

Konsolidacija ili rastući nered

Trump često govori o ratu u Ukrajini kao o naslijeđenom teretu, dok neki od njegovih savjetnika umanjuju važnost tog sukoba za američke interese. Takav pogled, međutim, propušta globalne implikacije, što je summit u Pekingu jasno pokazao.

Glavni gradovi CRINK-a vide Ukrajinu kao ključnu za svoje interese i djeluju u skladu s tim. Istovremeno, američki saveznici na Pacifiku, poput Japana i Južne Koreje, snažno podržavaju Ukrajinu, svjesni da bi ruski neuspjeh odvratio i Xijeve ambicije u njihovoj regiji.

Stoga je ključno raditi na konsolidaciji podrške Ukrajini, povećanju ekonomskih troškova za Rusiju i istovremenom traženju diplomatskog rješenja. Slično tome, okončanje rata u Gazi ključno je za mir na Bliskom istoku i suzbijanje Irana. Ako oba sukoba nastave tinjati, globalni poredak će se dodatno urušiti, a savez CRINK sve će više jačati. To je scenarij o kojem se u New Yorku neće puno govoriti, a možda je i najvažnije pitanje za budućnost globalne sigurnosti.