"PREMA upravo objavljenim podacima Eurostata za 2023. godinu, Hrvatska se ističe kao najsigurnija zemlja u Europskoj uniji", napisao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na X-u u veljači ove godine.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina ustvrdio je krajem rujna na proslavi Dana policije: "Naši rezultati priskrbili su nam mjesto među najuspješnijim policijama demokratskih društava, a Republiku Hrvatsku svrstali među najsigurnije zemlje Europe i svijeta".

Božinović i Milina nisu u krivu. Hrvatska je globalno gledajući sigurna zemlja, no jesu li potpuno u pravu kad kažu da je najsigurnija ili među najsigurnijima u Europi, ovisi o tumačenju statistike, percepciji i osobnom shvaćanju sigurnosti svakog pojedinca.

Hrvatska je lani imala veću stopu ubojstava od Švedske

Postoje brojni argumenti koji govore u prilog njihovim tvrdnjama, no evo i jednog prilično važnog koji ostavlja prostor za sumnju i raspravu. Hrvatska je 2024. imala veću stopu ubojstava nego Švedska, a sasvim je jasno da ova skandinavska zemlja posljednjih godina ne može biti uzor javne sigurnosti i niske stope kriminaliteta.

Prema Statističkom pregledu temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada, koji svake godine objavljuje Ministarstvo unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je 2024. bilo 37 ubojstava, što uz populaciju od 3,86 milijuna daje stopu od 0,95 ubojstava na 100.000 stanovnika. Osim toga, radi se o odmaku od silaznog trenda posljednjih godina.

U Švedskoj su se prošle godine dogodila 92 ubojstva, što znači da na 10,59 milijuna stanovnika ima stopu od 0,87. Treba naglasiti da su obje stope otprilike u prosjeku Europske unije, a daleko od zemalja s najvišim stopama, od 1,5 do 4 posljednjih godina, poput Litve, Latvije i Estonije.

Božinović se u svojoj objavi iz veljače pozvao na podatke Eurostata o prijavljenom kriminalu, nasilju i vandalizmu za 2023. godinu prema kojima je Hrvatska na samom europskom začelju. Tako je samo 1,4 posto stanovnika Hrvatske svjedočilo spomenutim kaznenim djelima i prijavilo ih policiji. Solidan argument u korist sigurnosti, ali ipak samo percepcijski, jer mjeri "osjećaj problema u okolini", ne nužno stvarni kriminal ili kaznena djela.

Gallupova promašena anketa

Da ne treba zdravo za gotovo prihvatiti baš svaku anketu ili istraživanje na koje se naiđe na internetu, biti izvlačiti generalne zaključke čak ni kad dolazi iz poznatog i relativno pouzdanog izvora, pokazuje Gallupov "Global Safety Report" za 2025. godinu.

Na temelju telefonske ankete s otprilike 1000 ispitanika u svakoj zemlji, poznata američka analitička kuća zaključila je da u kategoriji "Zakon i red" globalno prednjači autoritarni režim Tadžikistan.

Među najboljih pet zemalja svrstani su još Singapur, Kosovo, Kina i Island. Hrvatska tek na 42. mjestu, u društvu Albanije i Francuske, a daleko iza Iraka, Gruzije, Alžira, Uzbekistana i Saudijske Arabije, što je blago rečeno nonsens.

Službene statistike ipak su kudikamo bolji pokazatelj sigurnosti, barem kad su zapadne demokracije u pitanju, iako i one ponekad više skrivaju nego otkrivaju. Spomenuli smo da je 2024. u Hrvatskoj zabilježeno 37 ubojstava, dok je još 115 ubojstava ostalo na pokušaju. MUP-ova statistika silovanja kaže da je prošle godine zabilježeno 259 takvih kaznenih djela.

U odnosu na većinu zemalja Europske unije, broj prijavljenih silovanja u Hrvatskoj je zanemariv. Gledano samo statistički, dakako. Belgija godišnje bilježi više od 4000 silovanja na oko 12 milijuna stanovnika, Finska više od 2000 na 5,6 milijuna, a Slovenija oko 250 na populaciju od 2,1 milijun.

Samo 21 pokušaj silovanja u cijeloj zemlji

U skladu s odnosom broja ubojstava i pokušaja ubojstava, očekivalo bi se da je i broj pokušaja silovanja višestruko veći od broja dovršenih silovanja u Hrvatskoj. No prema MUP-ovim podacima, u 2024. je prijavljen samo 21 pokušaj silovanja. Za zemlju s 3,86 milijuna stanovnika, prilično je nevjerojatno da se radi o stvarnoj brojci, odnosno izvjesno je da se mnoga nedjeła ne prijavljuju.

Ono što zaista govori u prilog tvrdnji da je Hrvatska vrlo sigurna zemlja, kako za domaću populaciju tako i za strane posjetitelje, podatak je da prošle godine nije zabilježeno nijedno djelo terorizma, a ukupno ih je u posljednjih 10 godina bilo samo osam. U istom razdoblju u Europskoj uniji zabilježeno je gotovo 1100 terorističkih napada, dovršenih, neuspjelih i spriječenih.

Visoka stopa razriješenosti

Isto tako, u Hrvatskoj su u 2024. godini zabilježene samo 23 eksplozije. U Švedskoj, primjerice, samo u prvih devet mjeseci ove godine bilo ih je 145, ne računajući slučajne eksplozije u domaćinstvima i industriji.

Treba reći i da su stope razriješenosti u Hrvatskoj iznimno visoke kad su u pitanju najteža kaznena djela: 100 posto za ubojstva, za pokušaje ubojstava 97,4 posto, a 98,5 posto za silovanja. Ukupna MUP-ova stopa razriješenosti za sva kaznena djela, dakle računajući i djela u prometu i gospodarski kriminalitet, iznosi visoki 69,4 posto.

Teško je pronaći relevantne i ujednačene podatke na razini Europske unije, no čini se da je stopa razriješenosti ubojstva prosječno oko 75 posto. Za usporedbu, u Njemačkoj je stopa razriješenosti za sva kaznena djela ispod 60 posto.

State Department savjetuje "normalne mjere opreza"

S obzirom na to da je vanjsko vrjednovanje ponekad bolji pokazatelj stanja nego bilo kakva statistika i percepcija unutar sustava, visoku razinu sigurnosti potvrđuju savjeti ministarstava vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva za putovanja u Hrvatsku.

Tako američki State Department za Hrvatsku savjetuje "normalne mjere opreza", odnosno najniži od četiri stupnja upozorenja. Za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te gotovo kompletnu zapadnu Europu, od Španjolske do Švedske, savjetuje se "povećani oprez". Ujedinjeno Kraljevstvo na vladinim web stranicama sa savjetima za putovanja u Hrvatsku sasvim jasno piše: "Razina kriminala je niska, a nasilni kriminal je rijedak".