VIŠE od tri godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očajnički moli zapadne saveznike da "zatvore nebo" iznad njegove zemlje. Rusija šalje val za valom sve sposobnijih dronova, bombardera s posadom i krstarećih projektila, uključujući hipersonični Iskander koji je prošlog tjedna pogodio sjedište vlade u Kijevu.

Kremlj se već dugo oslanja na strategiju iz prošlih ratova u Čečeniji i Siriji: brutalne kampanje bombardiranja koje ne razlikuju legitimne vojne ciljeve od civilnih. Ruski predsjednik Vladimir Putina želi slomiti volju Ukrajinaca. Unatoč njegovoj brutalnoj taktici, NATO odbija uspostaviti zonu zabrane letova iznad Ukrajine.

Strah od eskalacije i izravnog sukoba

Razlog za ovu suzdržanost jednostavan je: strah od eskalacije i izravnog sukoba između ruskih i NATO snaga. Zona zabrane letova zahtijevala bi da NATO-ovi zrakoplovi patroliraju iznad ukrajinskog teritorija. Zaštita tih zrakoplova s posadom mogla bi čak zahtijevati neutraliziranje naprednih ruskih protuzračnih sustava S-400 i u Rusiji i u Bjelorusiji.

To bi vjerojatno zahtijevalo pravila angažiranja koja dopuštaju NATO-ovim lovcima da obaraju ne samo ruske dronove i projektile, nego i bombardere i lovce s posadom, za Bloomberg piše James Stavridis, umirovljeni američki admiral.

Tijekom cijelog rata postojala je zabrinutost da bi izravni sukob u zraku mogao dovesti do sveobuhvatnog rata na kopnu i u vodama Crnog mora, zajedno s proširenim kibernetičkim napadima Moskve na zapadne zemlje.

Na mračnom kraju spektra, naravno, bila bi taktička nuklearna detonacija, prijetnja koju Putin i njegovi suradnici često izriču. Razumljivo je da je NATO povukao crtu na pružanju sve smrtonosnijeg oružja Ukrajincima te na provođenju diplomatskog i ekonomskog pritiska na Moskvu.

Ali, počevši od prošlog tjedna, ta se računica možda promijenila s obzirom na značajan prodor ruskih dronova u članicu NATO-a, Poljsku. Predstavlja li ta povreda, koja je bila predmet intenzivnih konzultacija na temelju članka 4 u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, prijelomnu točku? (Članak 4 pokreće se kada članica NATO-a vjeruje da je ugrožen njezin teritorijalni integritet ili politička neovisnost.)

Koja je druga opcija pritiska na Rusiju?

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da ono što se dogodilo u Poljskoj nije bio "izoliran incident". Doista, rumunjske vlasti tvrde da se sličan prodor dogodio u njihovom zračnom prostoru u subotu.

U ponedjeljak je poljski ministar vanjskih poslova rekao da bi saveznici iz NATO-a trebali biti ovlašteni obarati "dronove i druge leteće objekte" iznad ukrajinskog teritorija. Uzimajući sve to u obzir, treba li NATO sada uspostaviti potpunu zonu zabrane letova? I koje druge opcije možemo razmotriti kako bismo izvršili pritisak na Moskvu da popusti?

Tijekom mog mandata kao zapovjednika NATO-a u Europi, proveo sam dosta vremena u zračnoj bazi Ramstein na jugozapadu Njemačke, u kojoj je stacionirano više od 15.000 američkih vojnika. To je zapovjedno središte svih američkih zračnih operacija u Europi i Africi te središte svih NATO-ovih zračnih operacija na globalnoj razini.

NATO ima vlastito zrakoplovno krilo s više od desetak aviona E-3 za rano upozorenje u zraku (AWACS), dovoljno za održavanje neprekidnog nadzora 24/7 nad ukrajinskim zračnim prostorom i istočnom granicom NATO-a.

Novonajavljena operacija "Eastern Sentry", inicijativa za jačanje istočnog boka, uključivat će borbene zrakoplove američkog ratnog zrakoplovstva F-35 Lightning, najnaprednije lovce pete generacije na svijetu.

NATO je iznimno dobar u ovakvim operacijama

Uz to, sudjelovat će i napredni borbeni zrakoplovi iz Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i baltičkih država, uključujući švedske JAS 39 Gripene, francuske Dassault Rafale i Eurofighter Typhoone.

Sjećam se da sam prije više od deset godina vodio zajedničke vježbe zračnog ratovanja i divio se besprijekornom zapovijedanju i kontroli koji su išli iz Ramsteina prema AWACS-u, a zatim do lovaca na prvoj crti. NATO je iznimno dobar u ovakvim visokotehnološkim operacijama.

Pitanje je jesmo li došli do točke da se operacija "Eastern Sentry" premjesti nad Ukrajinu. To bi moglo biti dio kombinacije novih mjera koje su mjesecima na stolu, čekajući odluke iz Washingtona i Bruxellesa.

Predsjednik Donald Trump tijekom vikenda signalizirao je spremnost da uvede teške sekundarne sankcije državama koje trguju s Moskvom i snažno je potaknuo Europljane da prestanu kupovati bilo kakvu rusku naftu i plin, što bi i trebali učiniti.

Treba isporučiti dalekomentne projektile Ukrajini

Krajnje je vrijeme da se konfiscira 300 milijardi dolara ruskih "zamrznutih sredstava", uglavnom u europskim financijskim institucijama. Također, isporuka dalekometnijih projektila i dronova Ukrajini, zajedno s tehnologijom za ciljanje, kako bi se uništavali ruski proizvodni, skladišni, servisni i operativni centri dronova ima smisla.

Budimo iskreni: zona zabrane letova vrlo je agresivan potez i nosi stvaran rizik daljnje eskalacije. Ali, s obzirom na Putinovu nepromišljenost, brutalnost i nepopustljivost, najjasnije pokazanu njegovim ignoriranjem Trumpovih osobnih diplomatskih nastojanja, došli smo do trenutka kada treba zatvoriti nebo iznad Ukrajine.

U kombinaciji s drugim ekonomskim i diplomatskim alatima, to bi mogao biti jedini način da se Moskvu uvjeri kako će njezini pokušaji osvajanja cijele Ukrajine biti uzaludni.