ZAGREBAČKI velesajam, koji se proteže na 165 tisuća kvadratnih metara uz južnu obalu Save, nekada je bio jedan od najvećih svjetskih sajmova. Bio je i ostao simbol Zagreba iako ga je, kao i druge slične manifestacije, pregazilo vrijeme. U kolektivnom sjećanju pamti se kao međunarodni izlog socijalističke privrede u doba Jugoslavije, ali i kao mjesto gdje su se mogli vidjeti proizvodi iz cijelog svijeta. Paviljone su imale gotovo sve europske zemlje, Kina i SAD, dok su se druge države predstavljale u Paviljonu nacija koji je dizajnirao glasoviti arhitekt Ivan Vitić.

Posljednjih godina na velesajmu se održavaju specijalizirani sajmovi, dio paviljona koristi se kao skladišta, dok je Vitićev paviljon odavno postao klizalište.

Galerija

Sve je krenulo 1909. 

Preteča današnjeg velesajma bio je Zagrebački zbor osnovan 1909. godine. Pokrenuli su ga obrtnici i trgovci iz Zagreba te je održao četiri manifestacije do 1914. godine u Martićevoj ulici. Nakon Prvog svjetskog rata zbor se održavao na Savskoj cesti, na prostoru današnjeg Studentskog centra, svake jeseni.

Današnji Zagrebački velesajam prvi put je otvoren 31. svibnja 1947. također na Savskoj. Privukao je dvanaest izlagača iz Jugoslavije, istočne i zapadne Europe, SAD-a i Egipta. Bio je prva takva izložba u nekoj od socijalističkih država.

Desetak godina kasnije, 1956., velesajam seli preko Save. Sagrađen je po projektu arhitekta Marijana Haberlea između 1954. i 1956. godine, u mandatu gradonačelnika Većeslava Holjevca. Novi zagrebački velesajam otvorio je predsjednik Josip Broz Tito. To je bio prvi događaj koji je u tadašnjoj državi prenosila televizija.

"Mnoge važne tvrtke započele svoj put upravo na Velesajmu"

Od šezdesetih godina predstavljao je najveću gospodarsku manifestaciju u državi te je imao velik međunarodni ugled. Velesajam je na više načina koristio razvoju Zagreba.

"Sajmovi imaju multiplikativni učinak i generiraju vrijednost za šire okruženje jer potiču gospodarsku aktivnost destinacije kroz punjenje hotelskih kapaciteta, pozitivnog utjecaja na promete u ugostiteljstvu, sektoru prijevoza i različitim uslužnim djelatnostima. Mnoge tvrtke koje su danas relevantne započele su svoj poslovni put upravo na Zagrebačkom velesajmu," rekli su Indexu u tom gradskom poduzeću

"Njegova važnost ogleda se i u njegovoj ulozi centra znanja, inovacija i suradnje, mjesta gdje se stvaraju kontakti i ideje koje dugoročno oblikuju razvoj grada. Kroz desetljeća, prostor je okupljanja, simbol modernizacije i prozor Zagreba prema svijetu. Njegova prisutnost i danas predstavlja stabilnu točku u urbanom tkivu grada, ali i platformu koja se neprestano mijenja i prilagođava potrebama tržišta", navode.

Paviljone projektirali čuveni arhitekti

Velesajam se može sagledavati i kao izložba arhitektonskih postignuća u drugoj polovici dvadesetog stoljeća.

Izložbene paviljone projektirali su istaknuti arhitekti - najviše Božidar Rašica koji je uz četiri paviljona osmislio i kongresni centar. Izložbene prostore projektirali su i Marijan Haberle, Božidar Kolonić, Ivan Vitić, Đivo Dražić, Vjenceslav Richter te ugledni inozemni arhitekti iz država koje su paviljoni predstavljali.

Najpoznatiji je Kineski paviljon iz 1957. godine koji je projektirao Cheng Sun Mao. To je jedini originalni kineski sajamski paviljon u Europi i sastoji se od četiri dijela.

Arhitekt Giuseppe Sambito projektirao je 1961. godine "Talijanski paviljon" prepoznatljiv po dvanaest "obrnutih piramida" na kojima stoji. Nekoliko paviljona projektirali su američki i europski arhitekti.

Američki paviljon iz 1957. godine projektiran je u arhitektonskom uredu Waltera Dorwina Teaguea, poznatog autora "moderne sredine stoljeća". Teague je projektirao i paviljone na Svjetskoj izložbi u New Yorku i Seattleu te najveći nacionalni paviljon koji su SAD stvorile za sajam u stranoj zemlji - u Zagrebu.

Projekt je nadgledao njegov sin, arhitekt Walter Teague Jr., koji je u The New York Timesu 1986. opisao izgradnju: "čeličana u Mariboru radila je 24 sata dnevno, a 13 strojarskih radionica u Zagrebu izgradilo je ogromne žaluzine koje su činile pročelje, koristeći materijal koji smo mi dopremili. Naši ljudi i Jugoslaveni radili su rame uz rame, komunicirajući znakovnim jezikom."

Neki paviljoni danas su spomenici kulture

Desetak paviljona danas su spomenici kulture. Među njima su paviljoni 35 i 36 Božidara Rašice – gdje su izlagali Mašinogradnja i Demokratska Republika Njemačka. Paviljon Mašinogradnje ostao je zapamćen po koncertu jazz legende Louisa Armstronga 1959. godine te po snimanju filma Orsona Wellesa "Proces".

Spomenik kulture je i Vitićev paviljon 40 Zapadne Njemačke, a značajni su i paviljoni 5 i 6 Marijana Haberlea gdje je izlagana jugoslavenska laka industrija, te izložbeni prostori Čehoslovačke, SSSR-a i "Đure Đakovića".

"Konzervatorski zaštićeni paviljoni obnavljaju se u skladu sa smjernicama nadležnog Konzervatorskog zavoda, uz cilj zadržavanja njihove povijesne vrijednosti i prilagodbe suvremenoj namjeni. Primjer takvog pristupa je Paviljon 28 'Đuro Đaković', za koji je izdana lokacijska dozvola, a početak radova planiran je krajem sljedeće godine," poručuju za Index u Gradu Zagrebu.

Zlatno doba i sadašnjost

"Zlatno doba" Velesajma bilo je između šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. 1965. godine radnici velesajma poklonili su raskošnu limuzinu - Lincoln Continental Convertible - svom redovitom posjetitelju, predsjedniku Titu.

Povijest velesajma danas je nezaobilazna kad se govori o simbolima Zagreba.

"U razdoblju kada oglašivačka industrija još nije bila razvijena, sajmovi su bili gotovo jedina platforma putem koje su tvrtke mogle predstaviti svoje proizvode i usluge široj publici. U takvom kontekstu Zagrebački velesajam imao je iznimno važnu gospodarsku ulogu, a potražnja za izlaganjem bila je izrazito velika.

Prema dostupnim povijesnim podacima i procjenama, najveća posjećenost zabilježena je između 1960-ih i 1980-ih godina. U to se vrijeme održavalo dva velika opća sajma godišnje - proljetni i jesenski - a oba su u potpunosti popunjavala sve kapacitete Zagrebačkog velesajma. Riječ je o razdoblju kada su se različite industrije predstavljale istodobno, a značaj ZV-a bio je posebno istaknut jer se u okviru tadašnjeg političkog i gospodarskog sustava veliki dio trgovine odvijao upravo na Zagrebačkom velesajmu," objašnjavaju na velesajmu.

Kakvi se sajmovi sada organiziraju na Velesajmu?

Proteklih godina organiziraju se godišnji specijalizirani sajmovi - Ambienta, Interliber, Nautika, Croagro, sajmovi hrane i zdravog življenja, Modernpak i Intergrafika, Beauty&Hair Expo Zagreb, Zagrebački sajam lova, BIAM i Zavarivanje te Dentex.

"Poseban naglasak stavlja se na uspostavu dugoročno održivog modela upravljanja, privlačenje novih sadržaja te razvoj partnerstava s gospodarskim sektorom i međunarodnim organizatorima događanja. Financijska stabilnost društva dodatno potvrđuje kontinuitet pozitivnog poslovanja tijekom posljednje tri godine," kažu u gradskoj upravi.

Od ukupno 32 paviljona Zagrebačkog velesajma deset se koristi za sajmove i manifestacije, tri paviljona trenutačno su izvan upotrebe, ostali su u dugoročnom zakupu i koriste se za različite logističke ili komercijalne svrhe.