UKRAJINI je hitno potrebno da Sjedinjene Države i Europa pošalju više sustava protuzračne obrane i projektila, ali i da se ukine zabrana udara duboko u ruskom teritoriju koja je vrijedila za vrijeme Bidenove administracije. Upozorenje je to koje je u intervjuu za The Washington Post poslao vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Oleksandr Sirski.

Njegov apel za pojačanom potporom dolazi usred razornog vala ruskih napada na ukrajinske gradove. Moskva svake noći zasipa civile balističkim projektilima i stotinama naoružanih dronova, dok se Ukrajina istovremeno suočava s golemim izazovima na bojištu, boreći se za mobilizaciju dovoljno vojnika kako bi zaustavila napredovanje brojčano nadmoćnijeg neprijatelja.

>> Što se događa u Pokrovsku? Rusi ušli u grad, traju žestoke ulične borbe

Oružje kao ključ obrane i odvraćanja

Svježa zaliha oružja za protuzračnu obranu - uključujući američke sustave Patriot, presretače dronova i laku avijaciju - mogla bi zaustaviti ruske napade, rekao je Sirski. Naglasio je kako bi više projektila srednjeg i dugog dometa, poput američkih ATACMS i njemačkih Taurus sustava, omogućilo Kijevu da uspori rusku proizvodnju oružja ciljanjem vojne infrastrukture. Ključan uvjet je, kaže, da se isporuče bez ograničenja uporabe.

"Oni ciljaju praktički sve – zračne luke, naseljena područja, infrastrukturne objekte", rekao je Sirski o Rusiji. "Stoga nam je, naravno, potrebna opskrba balističkim projektilima kako bismo mogli neprijatelju pružiti odgovarajući otpor. Sama dostupnost bilo kakvog raketnog oružja je sredstvo odvraćanja."

Sirski je odbio komentirati ima li Ukrajina još moćnih projektila ATACMS na zalihama, iako se smatra da su zalihe iscrpljene. Na pitanje bi li nova isporuka spasila ukrajinske živote, kratko je odgovorio: "Naravno."

Trumpova nova politika i nada za Kijev

Brutalna kampanja protiv gradova izazvala je frustracije u Bijeloj kući zbog odbijanja Vladimira Putina da zaustavi rat, što je potaknulo predsjednika Donalda Trumpa da odobri novi plan za jačanje vojnog arsenala Kijeva. Plan dopušta europskim zemljama da kupuju oružje američke proizvodnje za Ukrajinu.

"Nadam se da će zahvaljujući stavu predsjednika Trumpa ovaj proces biti mnogo lakši i da nećemo imati poteškoća koje smo imali prije", dodao je Sirski. Prijedlog označava veliku promjenu u Trumpovoj politici, čija je administracija ranije ove godine nakratko obustavila vojnu pomoć. Usred frustracija zbog neprestanog ruskog bombardiranja, Trump je zaprijetio Moskvi i intenzivnim sankcijama ako se u roku od 50 dana ne postigne dogovor o prekidu borbi.

Izazovi na bojišnici

Osim nedostatka protuzračne obrane i projektila, ukrajinskim kopnenim snagama, koje su i dalje brojčano nadjačane na prvoj crti, ponestaje topničkih granata kalibra 155 mm, a potrebna im je i dodatna opskrba oklopnim vozilima. "Imamo visoko motivirane i hrabre vojnike koji mogu napredovati, ali trebaju moderna i pouzdana sredstva zaštite", rekao je Sirski.

Mobilizacija dodatnih trupa ostaje ogroman izazov. Sirski je priznao da je "sve vezano uz mobilizaciju vrlo osjetljiva informacija", dodajući da Rusija intenzivno cilja te napore, kako propagandom tako i bombardiranjem regrutnih centara. Iako je obvezni vojni rok za muškarce od 25 do 60 godina, Ukrajina eksperimentira s programom mobilizacije mladih od 18 do 24 godine na jednogodišnje ugovore uz bonuse, no inicijativa nije zaživjela.

"Motivacija je više novca. Ako se poveća, bit će više kandidata", rekao je, napominjući da Rusija svojim vojnicima može platiti znatno više.

Turbulentan mandat i rizična operacija Kursk

Ovaj pritisak samo je posljednji izazov u turbulentnom mandatu generala Sirskog, koji vodi oružane snage od veljače 2024. godine. Na tu je poziciju došao nakon smjene generala Valerija Zalužnog. Sirski je bio poznat po planiranju iznimno uspješne protuofenzive u Harkivskoj regiji 2022., no kasnije je bio kritiziran zbog ustrajanja na obrani Bahmuta 2023. unatoč velikim gubicima.

Prošlog ljeta, suočen s kritikama zbog povlačenja i obrane, Sirski kaže da je morao učiniti "nešto izvanredno". Uz pomoć male skupine zapovjednika, osmislio je plan invazije na rusku regiju Kursk kako bi preusmjerio ruske snage i po prvi put ih stavio u obrambeni položaj na vlastitom teritoriju. Bio je to opasan potez, ali ukrajinske snage zauzele su oko 1300 četvornih kilometara, zapanjivši Moskvu i Zapad.

Operacija je podigla moral, no kritičari tvrde da je ostavila druge dijelove bojišnice ranjivima. Gotovo godinu dana kasnije, intenzivna ruska protuofenziva potisnula je Ukrajinu iz većine dijelova Kurska. Ipak, Sirski čvrsto stoji iza svoje odluke, tvrdeći da je osujetila ruske planove i smanjila pritisak na istočnoj bojišnici. Naveo je da je u Kursku poginulo ili ranjeno najmanje 80.000 ruskih vojnika, uz znatno manje ukrajinske žrtve.

Osobna motivacija i budućnost

Kada Sirski ovog tjedna napuni 60 godina, dostići će dob za vojnu mirovinu, no odbacuje svaku pomisao na povlačenje. Kaže da još uvijek može napraviti 100 sklekova bez pauze, unatoč tome što njegovi pomoćnici tvrde da gotovo nikad ne spava. Motivira ga, kaže, "razumijevanje moje osobne uloge u zaštiti našeg stanovništva. Znam da moram činiti više i bolje."

Unatoč visokom činu, i dalje se najugodnije osjeća uz vojnike na prvoj crti, gdje njegovi suradnici očekuju da će provesti i svoj rođendan. "To ovisi o Bogu", rekao je uz smiješak, "i mom predsjedniku."