RAT U UKRAJINI, sukob u Gazi te odluka pojedinih zemalja o priznanju Palestine ključne su teme 80. zasjedanja Opće skupštine UN-a.

U HRT-ovoj emisiji "U mreži prvog" ovu kompleksnu geopolitičku situaciju analizirali su profesor Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica i Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Diplomacija iza zatvorenih vrata

Profesor Ogorec istaknuo je kako je na zasjedanjima UN-a ključno razlikovati javne istupe od onoga što se događa iza kulisa. "Opću skupštinu možemo promatrati kao najširi mogući politički, društveni i socijalni panel. No, daleko je važnije ono što se ne vidi, na marginama - kontakti iskusnih diplomata izvan vidokruga javnosti i daleko je važnije ono što oni međusobno dogovore", rekao je Ogorec.

Kao primjer naveo je posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegov mogući susret s američkim predstavnicima. "Rečeno je tek da će se sastati s Amerikancima. Priča tu počinje i završava, a stvarni rezultati tih susreta vjerojatno su konkretni, ali ih zasad ne znamo. Možda ćemo ih vidjeti tek kroz stanju na terenu", dodao je.

Trump i nepredvidiva vanjska politika

Osvrćući se na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su mnogi ocijenili kao zaokret u retorici, dr. Gordan Akrap pozvao je na oprez. "S Trumpom uvijek treba očekivati neočekivano. On se ne libi promijeniti mišljenje i nekoliko puta dnevno ako procijeni da to situacija traži - to ga je naučio poslovni svijet", kazao je Akrap.

Naglasio je kako takve izjave ne bi trebale izazvati euforiju kod pristaša Ukrajine, niti defetizam kod onih suprotnog mišljenja. Akrap smatra da su svjetske sile postale svjesnije izazova te da su poruke upućene Rusiji, javne i tajne, vrlo ozbiljne.

Ukrajina i opasnost od eskalacije

Komentirajući Trumpovu izjavu da Ukrajina uz potporu EU može vratiti cijeli svoj teritorij, profesor Ogorec bio je skeptičan. "Da je mogla, vratila bi. Jedino uz izravno uključivanje vojnih snaga pojedinih europskih zemalja, što bi bila problematična eskalacija i vodila bi prema početku Trećeg svjetskog rata", rekao je.

Akrap se složio, upozorivši da takav scenarij ne treba olako shvaćati. "Ne treba ni razmišljati da će bilo koja članica EU ili NATO-a ili Koalicije voljnih uputiti svoje oružane snage u izravne borbene aktivnosti", kazao je Akrap. Ipak, upozorio je da su sve češći incidenti na granicama NATO-a, poput ruskih upada u zračni prostor i sabotaža, "kap koja je prelila čašu strpljenja".

"Postoji mogućnost po međunarodnom pravu da vi djelujete u prostoru dubine određenog prostora ukoliko vam s tog prostora dolaze prijetnje", ističe Akrap, sugerirajući da bi se moglo djelovati i prema letjelicama u ukrajinskom zračnom prostoru koje prijete NATO savezu.

Ratni pritisak na ruski proračun

Profesor Akrap komentirao je i informacije da Rusija planira povećati PDV za 2% radi financiranja rata. "To pokazuje ozbiljnost situacije i izazove s kojima se rusko gospodarstvo suočava. Iako Rusija još ima ljudskih i tehničkih sposobnosti za vođenje rata, pitanje je s kakvim će se posljedicama suočiti nakon njegova završetka", zaključio je.

Diskusija o Izraelu i Palestini

Kad je riječ o sukobu na Bliskom istoku, Akrap naglašava da se odluke moraju donositi racionalno, a ne emocionalno. "Ako se bavimo samo posljedicom, uzroci će nam se ponavljati. Uzrok je terorizam.

Čisti i to u najgorem obliku", pojašnjava Akrap, misleći na Hamasove aktivnosti. Smatra da temelj za rješenje treba biti Sporazum iz Osla, kojim je Izrael priznao pravo palestinskom narodu na državu, a Palestinska samouprava pravo Izraelu na postojanje. Upozorio je da Hamas zloupotrebljava humanitarnu pomoć. "Hamas preuzima veliku količinu pomoći koja dolazi u Gazu, sprema je u svoja skladišta i koristi kao sredstvo ucjenjivanja i regrutiranja pojedinaca", rekao je.

S druge strane, Ogorec je oštro osudio djelovanje Izraela. "Ovo što se trenutno događa u pojasu Gaze nije vojna operacija. To je kaznena ekspedicija", naglašava. "Ono što se dogodilo - teroristički napad Hamasa - naravno da je Izrael reagirao kako je trebao reagirati. Svaka zemlja ima pravo braniti se... ali na ovo što se sada događa - na to nema pravo. To je situacija koja je apsolutno nedopustiva", istaknuo je Ogorec.

Dvije države, ali ne pod svaku cijenu

Govoreći o priznanju Palestine, Ogorec je objasnio pravne prepreke. "Da bi neka struktura mogla biti priznata kao država, mora imati: teritorij, stanovništvo, učinkovitu vlast, sposobnost stupanja u ravnopravne međunarodne odnose.

Od svega toga, Palestina ima samo stanovništvo", naglasio je. Smatra da bi priznanje u ovim okolnostima stvorilo više problema nego rješenja. "Model dvije države je dobra pretpostavka, ali to se ne može napraviti silom... ovo što se sada trenutno događa u pojasu Gaze - to bi trebalo apsolutno zaustaviti", zaključio je Ogorec.