IAKO je Kina 2025. snažno povećala proizvodnju energije iz sunca i vjetra, istodobno je otvorila znatno više termoelektrana na ugljen nego prethodnih godina.

Prema danas objavljenom istraživanju, tijekom 2025. u pogon je pušteno više od 50 pojedinačnih postrojenja s kotlovima i turbinama snage najmanje 1 gigavat. To je nagli porast u odnosu na prethodno desetljeće, kada se godišnje otvaralo manje od 20 takvih postrojenja.

Ovisno o potrošnji, 1 gigavat električne energije može opskrbljivati od nekoliko stotina tisuća do više od dva milijuna kućanstava, piše Associated Press.

Ipak raste udio obnovljivih izvora

Ukupno je Kina prošle godine pustila u rad 78 gigavata nove proizvodnje iz ugljena, što je znatan skok u odnosu na ranije godine, navodi se u zajedničkom izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka te organizacije Global Energy Monitor.

"Razmjeri ove izgradnje su zapanjujući. Samo u 2025. Kina je pustila u pogon više kapaciteta na ugljen nego što je Indija izgradila tijekom cijelog proteklog desetljeća", rekla je jedna od autorica izvješća Christine Shearer.

Istodobno, još veća ulaganja u energiju vjetra i sunca smanjila su udio ugljena u ukupnoj proizvodnji električne energije. Prema podacima kineske Nacionalne energetske uprave, Kina je 2025. dodala 315 gigavata solarnih kapaciteta i 119 gigavata vjetroelektrana.

Unatoč tom snažnom rastu obnovljivih izvora, postavlja se pitanje zašto Kina i dalje gradi termoelektrane na ugljen, i to, prema većini analiza, znatno više nego što joj je stvarno potrebno. Odgovor, navode autori izvješća, nije jednostavan.

Nestašice struje 2021. i 2022.

Kina se još uvijek nalazi u ranijoj fazi razvoja u odnosu na SAD i Europu, zbog čega joj je potrebna veća količina energije za nastavak gospodarskog rasta. Kako veći dio od 1,4 milijarde stanovnika ulazi u srednju klasu, raste i potrošnja električne energije - od klima-uređaja do kućanskih aparata.

Električna energija potrebna je i za održavanje rada kineskih tvornica te za sve veće energetske potrebe umjetne inteligencije, koja je jedan od prioriteta kineske vlade u nastojanju da zemlja postane tehnološki lider.

Nestašice struje u dijelovima Kine 2021. i 2022. dodatno su pojačale dugogodišnju zabrinutost oko energetske sigurnosti. Neke su tvornice tada privremeno obustavile proizvodnju, a jedan je grad uveo planska isključenja struje.

Kao odgovor, vlada je poslala signal da želi više elektrana na ugljen, što je dovelo do naglog porasta zahtjeva i dozvola za njihovu izgradnju. Taj val iz 2022. i 2023. izravno je doveo do velikog povećanja kapaciteta prošle godine, kada su nova postrojenja puštena u rad.

Cilj je osigurati stabilnu pričuvu

"Jednom kad se dozvole izdaju, projekte je vrlo teško zaustaviti", navela je Qi Qin, analitičarka Centra za istraživanje energije i čistog zraka te suautorica izvješća.

Prema izvješću, prošle godine započela je izgradnja dodatnih 83 gigavata kapaciteta na ugljen, što upućuje na to da bi i ove godine moglo doći do daljnjeg rasta.

Stajalište kineske vlade je da ugljen osigurava stabilnu pričuvu za izvore poput sunca i vjetra, koji ovise o vremenskim uvjetima i dobu dana. Nestašice iz 2022. djelomično su bile posljedica suše koja je smanjila proizvodnju hidroenergije, posebno važne u zapadnim dijelovima zemlje.

U službenim smjernicama objavljenima prošle godine navodi se da bi ugljen trebao "igrati važnu temeljnu i uravnotežujuću ulogu" još dugi niz godina, uz istodobno povećanje učinkovitosti i smanjenje onečišćenja.

Autori izvješća pozivaju na brzo zatvaranje starih, neučinkovitih termoelektrana

No, rizik tako velike izgradnje kapaciteta na ugljen jest da bi ona mogla usporiti prijelaz na čišće izvore energije. Politički i financijski pritisci mogli bi dovesti do toga da elektrane ostanu u pogonu dulje nego što je nužno, ostavljajući manje prostora za obnovljive izvore.

Autori izvješća pozvali su Kinu da ubrza zatvaranje starih i neučinkovitih termoelektrana te da se u idućem petogodišnjem planu, koji bi trebao biti odobren u ožujku, obveže da emisije iz elektroenergetskog sektora neće rasti u razdoblju od 2025. do 2030.

"Hoće li se kinesko širenje ugljena na kraju pretvoriti u veće emisije ovisit će o tome hoće li uloga ugljena doista ostati ograničena na pričuvu i potporu sustavu, a ne na temeljni izvor proizvodnje", zaključila je Qi Qin.