GODINU dana nakon što je Vijetnam podigao odnose s Washingtonom na najvišu diplomatsku razinu, interni dokument otkriva da se vojska pripremala za mogući američki "agresorski rat" i smatrala Sjedinjene Države "ratobornom" silom, piše Associated Press.

Dokument, kako se navodi u izvješću objavljenom danas, ne razotkriva samo dvoličnost Hanoia u pristupu SAD-u, već potvrđuje i duboko ukorijenjen strah od vanjskih sila koje bi mogle potaknuti ustanak protiv komunističkog vodstva, takozvanu "obojenu revoluciju".

Točnije, onu poput Narančaste revolucije u Ukrajini 2004. ili Žute revolucije na Filipinima 1986. Slične bojazni oko američkih motiva u Vijetnamu vidljive su i u drugim internim dokumentima koje u svojoj analizi navodi The 88 Project, organizacija za ljudska prava usmjerena na kršenja ljudskih prava u Vijetnamu.

"Postoji suglasje oko toga u cijeloj vladi i među ministarstvima", rekao je Ben Swanton, jedan od voditelja projekta The 88 Project i autor izvješća. "Ne radi se tu o nekom marginalnom ili paranoičnom elementu unutar stranke ili vlade."

"Drugi plan američke invazije"

Izvorni vijetnamski dokument pod naslovom "Drugi plan američke invazije" dovršilo je Ministarstvo obrane u kolovozu 2024. godine. U njemu se navodi kako su u nastojanju da "ojačaju odvraćanje od Kine, SAD i njegovi saveznici spremni primijeniti nekonvencionalne oblike ratovanja i vojne intervencije, pa čak i provesti invazije velikih razmjera protiv zemalja i teritorija koji ‘odstupaju od njegove orbite’."

Iako napominju da "trenutno postoji mali rizik od rata protiv Vijetnama", vijetnamski vojni planeri pišu kako "zbog ratoborne prirode SAD-a moramo biti na oprezu kako bismo spriječili da SAD i njegovi saveznici 'stvore izgovor' za pokretanje invazije na našu zemlju."

Vijetnamski vojni analitičari u dokumentu opisuju kako je Washington kroz tri američke administracije - od Baracka Obame, preko prvog mandata Donalda Trumpa, do predsjedništva Joea Bidena - sve više težio vojnim i drugim odnosima s azijskim nacijama kako bi "formirao frontu protiv Kine."

Diplomatska ravnoteža

Tijekom svog mandata, predsjednik Biden je 2023. potpisao "Sveobuhvatno strateško partnerstvo" s Vijetnamom, čime su odnosi dviju nacija podignuti na najvišu diplomatsku razinu, jednaku onoj s Rusijom i Kinom, kao "pouzdani partneri s prijateljstvom utemeljenim na međusobnom poštovanju."

Međutim, u vojnom dokumentu iz 2024. vijetnamski planeri naveli su da, iako SAD Vijetnam smatra "partnerom i važnom karikom", također želi "širiti i nametati svoje vrijednosti u pogledu slobode, demokracije, ljudskih prava, etničke pripadnosti i religije" kako bi postupno promijenio socijalističku vlast u zemlji.

Nejasna politika

"'Drugi plan američke invazije' pruža jedan od dosad najjasnijih uvida u vanjsku politiku Vijetnama", napisao je Swanton u svojoj analizi. "Pokazuje da Hanoj, daleko od toga da SAD smatra strateškim partnerom, Washington vidi kao egzistencijalnu prijetnju i nema se namjeru pridružiti njegovu savezu protiv Kine."

Vijetnamsko Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upite za komentar izvješća, a američki State Department odbio je izravno komentirati dokument, ali je istaknuo novi sporazum o partnerstvu, navodeći da on "promiče prosperitet i sigurnost za Sjedinjene Države i Vijetnam."

"Snažan, prosperitetan, neovisan i otporan Vijetnam od koristi je objema našim zemljama i pomaže osigurati da Indo-Pacifik ostane stabilan, siguran, slobodan i otvoren", poručili su iz State Departmenta.

"Obojena revolucija"

Dok zapadni diplomati Hanoi vide kao najviše zabrinutog zbog moguće kineske agresije, ovaj dokument, kao i drugi politički dokumenti, sugerira da je najveći strah vodstva zapravo strah od "obojene revolucije", rekao je.

Povjerenje između SAD-a i Vijetnama dodatno su narušili rezovi administracije predsjednika Donalda Trumpa u proračunu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), što je poremetilo projekte poput čišćenja tla kontaminiranog dioksinom iz defolijanta Agent Orange te uklanjanja neeksplodiranog američkog streljiva i mina.

"Ta sveprisutna nesigurnost zbog obojenih revolucija vrlo je frustrirajuća jer ne vidim zašto je Komunistička partija toliko nesigurna", rekao je Abuza, autor prošlogodišnje knjige o vijetnamskoj vojsci. "Imaju toliko toga čime se mogu ponositi, izvukli su brojne ljude iz siromaštva, gospodarstvo im cvjeta, miljenici su stranih ulagača."

Veze s Kinom

Iako su Kina i Vijetnam u sukobu oko teritorijalnih pretenzija u Južnom kineskom moru, dokumenti prikazuju Kinu više kao regionalnog suparnika nego kao prijetnju poput SAD-a. "Kina ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju Komunističkoj partiji Vijetnama", rekao je Abuza.

"Zapravo, Kinezi znaju da Vijetnamce mogu pritiskati samo do određene granice, jer se boje da bi Komunistička partija, ako ne bi mogla snažno odgovoriti Kini, ispala slaba, što bi izazvalo masovnu pobunu."

Kina je najveći trgovinski partner Vijetnama, dok su SAD njegovo najveće izvozno tržište, što znači da Hanoi mora balansirati u održavanju diplomatskih i gospodarskih veza, istovremeno osiguravajući svoje interese.

"Čak i neki od progresivnijih vođa gledaju na Sjedinjene Države i govore: 'Da, simpatični smo im, surađuju s nama, za sada su dobri partneri, ali da se pruži prilika, da dođe do obojene revolucije, Amerikanci bi je podržali'", rekao je Abuza.

Drugi Trumpov mandat

Pod vijetnamskim vođom To Lamom, koji je postao generalni sekretar Komunističke partije otprilike u vrijeme nastanka dokumenta, zemlja je krenula u jačanje veza sa SAD-om, posebno pod Trumpom, rekao je Giang. Lam je prošlog mjeseca ponovno imenovan generalnim sekretarom, a očekuje se da će preuzeti i predsjedničku dužnost, što bi ga učinilo najmoćnijom osobom u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća.

S Lamom na čelu, Trumpov obiteljski posao započeo je izgradnju golf odmarališta i projekta luksuznih nekretnina vrijednog 1,5 milijardi dolara u provinciji Hung Yen. Vijetnamski vođa gotovo je odmah prihvatio Trumpov poziv da se pridruži Odboru za mir, što je, prema Giangu, bila neobično brza odluka s obzirom na to da se vanjskopolitički potezi obično pažljivo važu zbog moguće reakcije Pekinga.

Operacija u Venezueli

No, Trumpova vojna operacija za hvatanje bivšeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura dala je vijetnamskim konzervativcima novo opravdanje za njihovu nelagodu zbog bližih veza s Washingtonom.

"Ako se nešto dogodi na Kubi, to će izazvati potres među vijetnamskim političkim elitama. Mnogi od njih imaju vrlo snažne, prisne veze s Kubom." Općenito, prva godina drugog Trumpovog mandata vjerojatno je ostavila Vijetnamce zadovoljnima zbog fokusa na zapadnu hemisferu, ali i s upitnicima o drugim događajima, rekao je Abuza.

"Vijetnamce će zbunjivati Trumpova administracija, koja je umanjivala važnost ljudskih prava i promicanja demokracije, a istovremeno je bila spremna kršiti suverenitet država i uklanjati vođe koji joj se ne sviđaju", zaključio je.