Zagreb ima više zaposlenih u upravi od Londona. Tko će ih se riješiti?
IAKO je London brojem stanovnika otprilike 11 puta veći od Zagreba, u njegovoj gradskoj upravi radi gotovo trostruko manje službenika nego u zagrebačkoj gradskoj upravi.
Podaci su to do kojih smo došli uspoređujući dostupne podatke o broju stanovnika i broju zaposlenih u gradskim vlastima Londona i Zagreba. Prema podacima britanskog statističkog ureda, u Londonu je lani živjelo nešto manje od 9.040.000 stanovnika. Riječ je, naravno, o području koje se službeno zove Veliki London, a osim samoga grada, obuhvaća i neposrednu okolicu britanske metropole te ima status statističke i razvojne regije.
U zagrebačkoj gradskoj upravi radi 3200 ljudi, ali to nije konačan broj ljudi koji rade za Grad Zagreb
Za londonsku je gradsku upravu, pokazuju podaci koje svake godine objavljuje administracija gradonačelnika Sadiqa Khana, u rujnu prošle godine radilo ukupno 1184 stalno zaposlenih. Uz njih, stoji u izvješću gradskih vlasti, za londonsku gradsku upravu povremeno radi još 143 ljudi.
S druge strane, Zagreb je, prema posljednjim dostupnim procjenama državne statistike, sredinom 2019. godine imao oko 807.000 stanovnika. Prema podacima koje smo dobili od gradskih vlasti, gradska uprava zapošljava 3198 radnika.
To, naravno, nije ukupan broj zaposlenih u gradskim strukturama, s obzirom na to da još više ljudi radi u Zagrebačkom holdingu, koji je, prema podacima koje su nam poslali iz Holdinga, krajem prošle godine imao 5106 zaposlenih, dok je na razini Grupe ZGH ukupan broj zaposlenih bio 7533. No komunalna poduzeća imaju i drugi gradovi pa ćemo ih za potrebe ovog članka isključiti iz računice i fokusirati se na ono što bismo mogli nazvati gradskom administracijom.
Samo jedan kandidat najavljuje otkaze u gradskim službama
Pitanje veličine, ali i učinkovitosti gradske uprave u Zagrebu sve više postaje ključno pitanje na predstojećim lokalnim izborima. Kako je pokazala anketa koju su Index i drugi mediji ovih dana proveli među pretendentima na mjesto nedavno preminulog gradonačelnika Milana Bandića, koji je Zagrebom vladao dva desetljeća, samo jedan kandidat - Davor Nađi iz stranke Fokus, otvoreno u ovom trenutku kaže da treba smanjivati broj zaposlenih u gradskim tijelima Zagreba.
> Samo jedan kandidat otvoreno kaže da će dijeliti otkaze Bandićevim uhljebima
Nađi je izračunao da se brojno stanje zaposlenih u gradskim tijelima u pet godina povećalo 13 posto te je upozorio da još znatno veći broj ljudi radi izvan same gradske uprave, ali zapravo za nju. Kada se, naime, u računicu uključe i gradske tvrtke te proračunski korisnici, dolazi se do brojke, istaknuo je Nađi, od 32.000 zaposlenih. Tu bi brojku, poručio je, smanjio na 28.000, i to kroz ukidanje izmišljenih radnih mjesta i otpremnine za raniji odlazak u mirovinu i za tehnološki višak.
Ostali kandidati za zagrebačkog gradonačelnika ili ne daju jasne odgovore što bi napravili s gradskom upravom ili otvoreno kažu da je ne bi smanjivali. Tako Tomislav Tomašević iz stranke Možemo! kaže da bi prije svega smanjio broj gradskih ureda sa sadašnjih 27 na 15 do 20, čime bi srezao i broj pročelnika, odnosno "gradskih ministara". Paralelu povlači s Barcelonom i vjeruje da se istim brojem zaposlenih mogu ostvariti znatno bolji rezultati, ali uz promjenu načina upravljanja gradom.
Dio kandidata spominje "metle", ali ne bi dijelio otkaze
Kandidat SDP-a Joško Klisović poručio je, pak, kako nema namjeru "mesti" zaposlene u gradskoj upravi. Oni koji kvalitetno rade, istaknuo je za HRT, nastavit će raditi, dok će oni koji ne znaju što rade morati tražiti drugi posao.
Kandidat HNS-a Željko Uhlir istaknuo je kako je nemoguće ocijeniti ima li viška zaposlenih i treba li smanjivati brojno stanje u gradskim tijelima i komunalnim poduzećima dok ne dobije detaljan uvid u poslovanje i financijsko stanje. Sve ostalo smatra špekulacijama i politikantstvom, a na tu se razinu, kako kaže, ne namjerava spuštati.
Većina kandidata bi napravila analize
Ni kandidat Mosta Zvonimir Troskot ne daje precizan odgovor na pitanje ima li u gradskoj vlasti previše zaposlenih i misli li, ako pobijedi na izborima, dijeliti otkaze. I on najavljuje analizu poslovanja i načina funkcioniranja gradskih institucija.
Slično razmišlja i kandidat Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, koji također najavljuje analizu stanja u gradskoj upravi i tvrtkama. Taj bi proces trebao otkriti i izmišljena radna mjesta. Ipak, Škoro poručuje da otkazi nisu ni prva ni jedina opcija, već da čak i zaposlenicima na takvim radnim mjestima treba dati nove radne zadatke i mjeriti učinkovitost. Svaki djelatnik, poručio je u medijskim istupima Škoro, svojim radom treba zaslužiti radno mjesto i plaću.
HDZ-ov Filipović kaže da nitko neće dobiti otkaz
Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Vesna Škare-Ožbolt smatra da formula dobrog upravljanja nije u davanju otkaza, nego u odgovarajućem pozicioniranju. Štoviše, poručila je, dijeliti otkaze samo zato što je došla nova vlast, za sobom bi moglo povući i lavinu tužbi, a sudski bi postupci predstavljali novo opterećenje za grad.
Protiv otkaza je i HDZ-ov kandidat za prvog čovjeka metropole Davor Filipović koji je u svojim medijskim istupima poručio kako nitko neće izgubiti posao. I Filipović najavljuje analizu te poručuje da će uvesti sustav nagrađivanja u gradsku upravu i Zagrebački holding.
Za sada još čekamo kandidate za gradonačelnički tron Stranke rada i solidarnosti pokojnog Bandića, a moguće i od nekih drugih stranaka. Bit će zanimljivo i od njihovih kandidata za čelnog čovjeka Zagreba čuti što misle o broju zaposlenih u gradskim strukturama te kako se riješiti eventualnog viška.
S gradskom upravom je problem što ona nije servis građanima i poduzetnicima
No, već sada je jasno da će tema broja zaposlenih u gradskim strukturama biti jedno od pitanja na temelju kojeg će birači zaokruživati ime na glasačkom listiću. To otvara i pitanje (ne)zadovoljstva radom gradskih vlasti. A ono je, čini se, prilično.
"Ne mogu govoriti o tome ima li viška zaposlenih u gradskoj vlasti jer na tako nešto odgovor treba dati analiza, a novijih istraživanja na tu temu nema. Zaposleni u gradskoj upravi imaju konkretne zadaće i građani ih za to plaćaju, a njihov rad mora ići u korist građana i poduzetnika. To podrazumijeva i višu kvalitetu njihovih usluga, kao i brže i dostupnije usluge. No, kod nas toga, ne samo u Zagrebu, nego u svim županijama, gradovima i općinama, nema", upozorava za Index bivša ministrica uprave i znanstvenica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović.
Dodaje kako je velik problem i dalje nedovoljna digitalizacija gradske uprave i komunalnih poduzeća, kao i njihova slaba umreženost. Posljedica toga je da građani predugo čekaju na odgovor, kao i da se od njih često traži da skupljaju iste dokumente koje izdaju upravo te vlasti i da ih potom osobno dostavljaju tijelima vlasti.
U zapošljavanju dominira negativna selekcija
"Nisu rijetki slučajevi da se mjesecima čeka na rješavanje nekog banalnog pitanja, poput promjene korisnika neke komunalne usluge, kao što je odvoz smeća. I sama gradska tijela bi trebala bolje informirati građane o svom radu i o tome koliko je, primjerice, slobodnih mjesta za upis djece u kojem dječjem vrtiću", poručuje naša sugovornica.
Kada je riječ o gradskim tijelima, Jurlina Alibegović, kao i mnogi drugi, upozorava da se dosad zapošljavalo na čudne načine, uglavnom "preko veze" ili na natječajima za koje je bilo jasno da su namješteni. Nije nedostajalo ni slučajeva, dodaje, da se na značajne pozicije zapošljavaju ljudi koji formalno imaju kvalifikacije, ali nemaju staža i iskustva na tim i sličnim poslovima, što je u razvijenom svijetu nezamislivo. Isto je, ističe, u cijeloj Hrvatskoj. Posljedica takvog kadroviranja je slaba kvaliteta gradskih usluga i nezadovoljstvo građana pruženim javnim uslugama.
Tallinn se potpuno digitalizirao, Zagreb je još daleko od toga
Uzor dobrog upravljanja gradom naša sugovornica vidi u Tallinnu. Estonska je prijestolnica, kao i država u cjelini, digitalizirala rad svojih institucija, što i građanima i gradskim ocima olakšava život i rad.
Prema podacima gradskih vlasti Tallinna, u gradskoj je upravi lani radilo oko 1500 zaposlenika. Najmanje ih je bilo na središnjoj gradskoj razini, a najviše na nižim, mjesnim i kvartovskim razinama. Tallinn, inače, ima oko 445.000 stanovnika. I u publikaciji o svom godišnjem radu gradske vlasti estonske prijestolnice naglašavaju kako su digitalizirale svoj rad.
Gradska uprava Bukurešta je manja od one u Zagrebu, a Rumunji kažu da je glomazna
Drugi primjer koji se često ističe je Beč. Austrijska je prijestolnica dobro organizirana, gradske službe vrlo dobro funkcioniraju, a kvaliteta života u Beču je na zavidnoj razini. Ipak, kod povlačenja usporedbi s Bečom valja biti oprezan, budući da je Austrija federacija, a Beč je jedna od devet austrijskih saveznih pokrajina, što znači i da ima znatno veće ovlasti od Zagreba.
Usporedba se, međutim, može povući s Bukureštom, budući da je Rumunjska, kao i Hrvatska, unitarna država. Rumunjski su mediji prije nekoliko godina upozoravali da njihova prijestolnica ima glomaznu gradsku upravu, a u njoj je, prema podacima koje su objavili, 2017. radilo 860 ljudi. Dakle, prilično manje nego u Zagrebu, iako je Bukurešt, sa svojih 1.9 milijuna stanovnika, znatno veći grad.
Novog gradonačelnika čeka užaren stolac i donošenje nepopularnih odluka
To nas ponovno vraća na početak priče i na usporedbu Zagreba i Londona. Ili, preciznije, na pitanje kako je moguće uspješno upravljati devetmilijunskom metropolom i jednim od svjetskih centara političke i ekonomske moći s gotovo tri puta manje zaposlenih u gradskoj administraciji nego u Zagrebu. Dio odgovora na to pitanje nesumnjivo leži u kvaliteti upravljanja te u jasnoj organizaciji, ali i podjeli zadataka zaposlenima u gradskim službama. To je dio kojeg se zapravo dotiču kandidati za gradonačelnika Zagreba kada govore o izmišljenim radnim mjestima, kakvih je ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Hrvatskoj puno.
Stoga će nove čelnike hrvatskih lokalnih jedinica, pa tako i Zagreba, dočekati užareni stolci na kojima će morati donositi nimalo popularne odluke. Bili spremni sada, u izbornoj kampanji, govoriti o njima ili ne. Jedna od njih bit će i broj zaposlenih u gradskim institucijama i službama, ali i kvaliteta njihova rada. Na to će ih prisiliti i sve tanji lokalni proračuni koje je koronakriza prilično nagrizla.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati