KAKO bi pomogla ublažiti posljedice prirodnih nepogoda u ovoj i dijelom u prošloj godini, vlada je iz državnog proračuna za 12 županija, to jest za 44 grada i općine, odobrila pomoć u iznosu od 10, 6 milijuna kuna.

Od tog iznosa, oko dva milijuna kuna namijenjeno je za ublažavanje šteta na građevinama, a 8, 5 milijuna za potvrđene štete u poljoprivredi. Na taj iznos mogu računati  poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika čiji su prinosi pretrpjeli štetu od 60 posto ili  više.

Najviše novca ide u Vukovarsko-srijemsku županiju

Najveći iznos pomoći, 3, 9 milijuna kuna, ide u Vukovarsko-srijemsku županiju, odnosno u njezine općine Drenovci (1, 5 milijuna), Trpinja (1, 2 milijuna) i Vrbanja (938 tisuća kuna).

Malo više od 900 tisuća kuna namijenjeno je Općini Špišić Bukovica u Virovitičko-podravskoj županiji,  a 874 tisuće Općini Cernik u Brodsko-posavskoj županiji u koju ukupno 'odlazi' 1, 9 milijuna kuna pomoći.

 Milijun i 100 tisuća kuna iznosi pomoć države Osječko-baranjskoj županiji, gotovo po milijun kuna Virovitičko-podravskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji u čiju Glinu ide najmanji iznos pomoći (1777 kuna). Neznatno više dobile su općine Brodski Stupnik (4187 kuna) i Bedenica (4191 kuna) u Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji.

Nešto manje od pola milijuna kuna država 'šalje' Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 420 tisuća Zadarskoj, 306 tisuća Zagrebačkoj, 303 tisuće Koprivničko-križevačkoj, 46.200 Krapinsko-zagorskoj, 35.000 tisuća Primorsko-goranskoj te 23.500 kuna Istarskoj županiji, odnosno njihovim općinama i gradovima. 

Gradovi i općine novac moraju odmah isplatiti oštećenicima

Ministarstvo financija ima zadaću odobrena sredstva doznačiti izravno na račune gradova i općina koji su ih dužni odmah isplatiti oštećenicima. Sredstva su strogo namjenska i ne mogu se koristiti za druge svrhe, za namjensko korištenje odgovorni su gradonačelnici i općinski načelnici. 

Pojedina područja Hrvatske ove godine i dijelom prošle pogodile su prirodne nepogode od tuče, olujnog i orkanskog vjetra do poplava, klizišta, odrona napravivši štetu od 802 milijuna kuna.

Najveći dio štete (703 milijuna) je u poljoprivredi, a štete na stambenim, poslovnim i gospodarskim zgradama, na komunalnoj i cestovnoj infrastrukturi te na građevinskom zemljištu prijavljene su u iznosu od 87 milijuna kuna.