OD SUBOTE traju neprekidni udari izraelsko-američke koalicije na Iran, a geopolitičke posljedice, korišteno oružje i utjecaj na globalnu ekonomiju glavne su teme medijskih analiza.

Rat u Iranu je na HRT-u komentirao politički analitičar Žarko Puhovski. 

"Amerika je napala jer je Trumpu u tom trenutku to palo na pamet"

Puhovski smatra da odluka o napadu nije nužno rezultat preciznog planiranja, već kombinacija šire strateške logike i osobnog stila američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema njegovim riječima, napad se dogodio jer je "Trumpu u tom trenutku to palo na pamet". Ipak, dodaje da takve odluke postoje unutar šireg okvira.

"U okviru jednog općeg plana, taj plan je bio oslabiti Iran kao konkurenciju glavnom američkom savezniku Izraelu u regiji", istaknuo je.

Puhovski napominje da Iran trenutno nije nužno najslabiji, tvrdeći da je prije nekoliko tjedana bio u nepovoljnijoj poziciji nego danas.

Zaključuje da je priprema za intervenciju postojala, ali da je konkretan trenutak odluke bio nepredvidiv. "Bilo je očito da se stvar priprema. Meni se čini da je doista riječ o čistoj slučajnosti kada je odlučeno", rekao je.

"Amerika stalno mijenja opravdanja za napade"

Puhovski je komentirao i promjenu retorike američke administracije.

Smatra da je dobra stvar kod Trumpa bila što je donedavno otvoreno govorio o geopolitičkim i ekonomskim interesima.

"Kad je bila riječ o Venezueli, rekao je direktno da se radi o nafti, nikakva ljudska prava. Sad se opet vraća priči koja je nekada bila tipična za SAD - ljudska prava", kazao je.

Iako naglašava da je iranski režim represivan, Puhovski upozorava kako se obrazloženja za intervenciju mijenjaju.

"To doista jest koljački režim, ali on je bio takav i prije godinu dana i prije šest mjeseci. Kad su ga prvi put napali, nisu toliko govorili o njegovoj koljačkoj naravi, nego o atomskom oružju. Dakle, mijenjaju se ta opravdanja", pojašnjava.

Od neuspjele kupnje teritorija do vojne sile

Osvrćući se na očekivanja da Trump neće pokretati nove vojne sukobe, Puhovski je rekao kako se i sam nadao drugačijem pristupu, temeljenom na Trumpovoj karijeri u nekretninama.

"Nadao sam se da će se on ponašati kao netko tko je velik dio svoje karijere proveo baveći se kupoprodajom nekretnina. On je na početku doista govorio: ‘Pošto Grenland, pošto Kanada’, doslovce", rekao je.

Prema njegovu mišljenju, takav pristup pokazao se neodrživim. "Činilo se da to ide, ali ispalo je da to tako jednostavno ne ide kao u 19. stoljeću kada su se kupovali teritoriji", objasnio je.

Kada ta politika nije uspjela, američki predsjednik posegnuo je za drugim sredstvom. "Onda se sjetio da ima, kako sam kaže, ‘najljepšu’, najbolju, najmoderniju, neusporedivu vojsku na svijetu i odlučio da će je ipak iskoristiti", rekao je Puhovski.

"Političari su u šizofrenoj poziciji dok pokušavaju održati odnose s Trumpovom"

Apostrofirao je i položaj međunarodnih političara koji danas moraju održavati odnose s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, ocijenivši da se nalaze u vrlo nezavidnoj situaciji.

"To je prilično šizofrena pozicija za političare koji moraju održavati odnose s tom administracijom u Washingtonu", rekao je.

Dodaje kako se takva situacija često svodi na otvoreno dodvoravanje američkom predsjedniku.

Puhovski smatra da dodatni problem predstavlja nepredvidivost američke politike.

"Svako jutro se budimo čekajući što nam je Trump po noći spremio. Jučer su bile carine 39 posto, danas su 22. Neki dan 10 posto, ujutro 15. To se stalno mijenja", rekao je.

Govoreći o političkoj situaciji unutar SAD-a, primijetio je kako se i dio Trumpovih saveznika počeo distancirati od njegove politike prema Iranu. Među njima su, primjerice, republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene i politički komentator Tucker Carlson.

"Carlson ga je, navodno, u nekoliko susreta posljednjih dana pokušao odgovoriti od napada na Iran", rekao je.

"Trump može bombardirati koliko hoće, ali ne može zabiti američku zastavu u Teheranu"

Prema Puhovskom, ključni problem za Trumpa je relativno niska razina političke podrške u zemlji.

"Jako je niska podrška Trumpu. I ono što je još važnije, ne vidi se kako bi on dobio podršku čak i kada bi na neki način dobio rat", ocijenio je.

Dodaje kako je vojna nadmoć SAD-a očita, ali da to ne znači i mogućnost političke pobjede.

"On može bombardirati Iran gdje hoće, kako hoće, može potapati njihove brodove, ali ne može ići na teren, u tako veliku zemlju s oko 90 milijuna ljudi. On ne može "zabiti" američku zastavu u Teheranu", rekao je.

Zaključno ističe da upravo zbog toga američki predsjednik teško može ostvariti pobjedu koja bi bila politički i medijski uvjerljiva.