BORIS Vujčić, još uvijek aktualni guverner Hrvatske narodne banke, sredinom ove godine trebao bi preuzeti poziciju potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). Nakon što je dobio potporu ministara financija država eurozone, njegovo imenovanje smatra se formalnošću.

Značajno povećanje plaće i dodatne pogodnosti

Čovjek kojeg Vujčić zamjenjuje na dužnosti potpredsjednika ESB-a, Luis de Guindos, imao je godišnju bruto plaću malo manju od 400.000 eura. Uz osnovnu plaću, imao je pravo i na niz dodatnih naknada: naknadu za stanovanje, reprezentacijsku naknadu, naknadu za kućanstvo, dodatke za djecu i obrazovanje te druge pogodnosti predviđene pravilima ESB-a.

Sve to čeka Vujčića koji će tako imati gotovo tri puta veća primanja nego što je imao kao guverner. Prema podacima iz Vujčićeve imovinske kartice, kao guverner HNB-a prima neto plaću od 7835,71 eura, odnosno 14.524,30 eura bruto. Na godišnjoj razini to iznosi gotovo 175.000 eura.

Kako smo već naveli, njegov prethodnik na toj funkciji imao je bruto godišnju plaću od gotovo 400.000 eura, što je oko 33.000 eura mjesečno. Podaci o neto plaći Luis de Guindosa nisu javno objavljeni.

Europska središnja banka u službenim dokumentima navodi da se plaće njezinih dužnosnika oporezuju na razini Europske unije te da se od njih odbijaju doprinosi za mirovinsko i socijalno osiguranje. Dio domaćih medija, bez navođenja izvora, nagađa da bi Vujčićeva neto plaća mogla iznositi oko 18.000 eura.

Dodatne povlastice na visokoj funkciji

No, osnovna plaća samo je dio ukupnih primanja. Kao potpredsjednik ESB-a, Vujčić ima pravo i na niz dodatnih naknada koje nisu predmet oporezivanja. Među njima je naknada za stanovanje u visini 15 posto osnovne plaće, kao i reprezentacijska naknada u iznosu od 12 posto osnovne plaće.

Uz to, ima pravo i na naknadu za kućanstvo u visini pet posto osnovne plaće, kao i na dodatke za djecu i obrazovanje, prema pravilima koja vrijede za najviše dužnosnike ESB-a. Sve to dodatno povećava ukupna primanja.

Pogodnosti se ne zaustavljaju na redovitim mjesečnim isplatama. Vujčić ima pravo i na jednokratnu naknadu za useljenje u visini 200 posto osnovne mjesečne plaće pri stupanju na dužnost. ESB mu također refundira putne troškove te troškove preseljenja osobnih stvari i namještaja.

Karijera obilježena kontroverzama

Kako smo ranije pisali, Vujčićeva profesionalna karijera obilježena je kontinuitetom i stabilnim odnosima s političkim vlastima. Tijekom godina bio je u dobrim odnosima sa svakom vladom, a zauzvrat je uživao političku zaštitu. Unatoč nizu afera, nijedna nije imala ozbiljne posljedice po njegov položaj.

U slučaju kredita vezanih uz švicarski franak, Vujčić je javno stao na stranu banaka. Građani koji su smatrali da su oštećeni morali su pravdu tražiti na sudovima, pojedinačno dokazujući štetu koju su banke prouzročile.

Posebno je poznata njegova uloga u aferi Borg. Vujčić se tada tajno sastajao s predstavnicima fonda Knighthead, koji je osigurao tzv. roll-up kredit ključan za provedbu Lex Agrokora. Taj je zakon pisan unutar zatvorenog kruga vladine skupine Borg, a Knightheadu je omogućio povlašten položaj u postupku restrukturiranja i kasniji vlasnički udio u Agrokoru.

Uz to, Vujčić se veže i uz niz drugih kontroverzi povezanih s radom Hrvatske narodne banke, na čijem je čelu bio od 2012. godine.