BANKE u Hrvatskoj na različite načine pokušavaju opstruirati zakon koji je na snazi od početka ove godine, a kojim se građanima jamči pravo na korištenje paketa besplatnih osnovnih bankarskih usluga.

Banke tvrde da je aktiviranje besplatnog paketa složenije od izdavanja kredita

Ministarstvo financija upozorilo je banke da nije dopušteno odvraćati potrošače od korištenja besplatnih usluga, a Hrvatska udruga banaka tvrdi da to banke ni ne rade. No, dok banke bez ikakvih problema odobravaju kredite putem interneta, bez dolaska klijenata u poslovnicu, za aktivaciju besplatnog paketa usluga građani moraju osobno doći u poslovnicu, odnosno na šalter. Štoviše, šalter je jedino mjesto na kojem građani uopće mogu dobiti informaciju o besplatnom paketu. 

Kako to? Besplatni paket banaka građanima financijski neisplativ

Prema procjenama banaka, provedba zakona mogla bi ih stajati oko 100 milijuna eura godišnje. Za usporedbu, banke u Hrvatskoj samo su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 1,13 milijardi eura.

Zbog toga banke, koristeći loše napisan zakon, čine gotovo sve kako bi građane odvratile od aktivacije besplatnog paketa, do te mjere da je i Hrvatska narodna banka u svom službenom stavu upozorila kako taj besplatni paket za određen broj građana uopće nije financijski isplativ. 

No, krenimo redom.

Što donosi novi zakon?

Od početka ove godine na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu čime su banke obvezne svim građanima ponuditi paket besplatnih usluga.

Građani koji aktiviraju paket besplatnih osnovnih bankarskih usluga imaju pravo na otvaranje, vođenje i zatvaranje računa za plaćanje, redovno izdavanje i korištenje debitne kartice, pristup internetskom bankarstvu, polaganje gotovine na račun u poslovnici ili na bankomatu, podizanje gotovine u poslovnici banke, ali ne i plaćanje računa putem internet bankarstva.

Ministarstvo financija donošenje zakona obrazložilo je višegodišnjim trendom rasta naknada koje banke naplaćuju građanima. No, neprecizno napisan zakon bankama je ostavio širok prostor za tumačenje, koji one u praksi koriste do krajnjih granica.

Šalter kao jedina opcija

Informacije o besplatnim paketima banke daju isključivo na šalterima, gdje je ujedno jedino moguće i njihovo aktiviranje. Pitali smo banke zašto to rade kada godinama nude kompleksne proizvode, poput kredita, putem interneta.

"Riječ je o specifičnom proizvodu s kojim se potrošači moraju detaljno upoznati prije odluke o ugovaranju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga", stoji u odgovoru Hrvatske udruge banaka, koji se podudara s odgovorima na pitanja Indexa od šest najvećih banaka u Hrvatskoj.

Banke tako tvrde da je prelazak na besplatni paket usluga tehnički i funkcionalno znatno složeniji od, primjerice, digitalnog ugovaranja kredita.

"Naime, prilikom digitalnog ugovaranja takvog paketa nužno bi došlo do automatskog isključivanja pojedinih usluga i funkcionalnosti koje klijenti redovno koriste u okviru postojećih računa, a koje nisu dio besplatnog paketa. U praksi bi to moglo dovesti do prekida u korištenju određenih proizvoda ili otežati njihovo daljnje korištenje bez dodatnih postupaka, što bi, u slučaju da bi bilo moguće, za klijente predstavljalo značajan rizik, izvor nezadovoljstva i nemogućnosti obavljanja potrebnih transakcija", navodi HUB.

Iz banaka poručuju da se dolaskom na šalter ispunjava intencija zakonodavca, odnosno da se građani jasno i detaljno informiraju o razlikama između osnovnog računa, računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga i komercijalnih paketa. Takvo informiranje, tvrde, nije moguće provesti putem e-maila ili telefona.

Internetsko umjesto mobilnog bankarstva

Zakon predviđa pravo građana na besplatan pristup internetskom ili mobilnom bankarstvu, pri čemu banke same biraju koju će od te dvije opcije ponuditi. Unatoč činjenici da mobilno bankarstvo čini gotovo 93 posto elektroničkih transakcija građana, banke su odlučile besplatno nuditi isključivo internetsko bankarstvo.

Na pitanje je li to diskriminatorno prema građanima, banke odgovaraju da nije.

"Mobilno bankarstvo nije uključeno zbog znatno veće složenosti i troškova njegova razvoja i održavanja. Mobilno bankarstvo predstavlja posebno kompleksan digitalni proizvod koji zahtijeva kontinuirana i značajna ulaganja, česte tehničke nadogradnje, angažman specijaliziranih timova te povećane troškove povezane s održavanjem sustava i kibernetičkom sigurnošću", poručuju iz HUB-a.

S druge strane, više hrvatskih informatičara s kojima smo razgovarali tvrdi da je takvo objašnjenje neutemeljeno te da mobilna aplikacija ne zahtijeva znatno veće troškove od internetskog bankarstva. Prema njihovim riječima, riječ je tek o drugačijem sučelju za pristup istim sustavima, a argument o kompleksnosti služi prvenstveno kao način odvraćanja građana od aktiviranja besplatnog paketa.

Kako je internetsko bankarstvo besplatno, mobilno bankarstvo se dodatno naplaćuje. U mobilnim aplikacijama, u sklopu besplatnog paketa jedino dostupan je jedino uvid u stanje računa, dok se preko internet bankarstva mogu plaćati računi, ali plaćanje računa nije bez naknada.

Dodatni je problem što je za korištenje besplatnog paketa nužno raskinuti postojeći ugovor o paketima platnih usluga, čime se potrošače faktički tjera da se odreknu pogodnosti koje su do tada imali.

Šalter ili bankomat

Kod isplate gotovine banke jesu dužne omogućiti besplatnu uplatu i isplatu novca, ali same odlučuju gdje će to biti besplatno. Drugim riječima, imaju pravo odabrati samo jedan kanal, odnosno šalter ili bankomat.

Time se dio korisnika gura prema rješenjima koja im ne odgovaraju, osobito starije građane i one koji ne koriste digitalne usluge. Tek za umirovljenike i potrošače iz osjetljivih skupina zakon izričito propisuje da podizanje gotovine mora biti besplatno i na šalteru i na bankomatu banke koja vodi račun.

Slično je i s korištenjem debitne kartice. Bez naknade ju je moguće koristiti isključivo na fizičkim prodajnim mjestima, odnosno za plaćanja u dućanima, trgovinama i kafićima.

Online plaćanja, poput plaćanja komunalnih računa, zakon ne prepoznaje kao obvezno besplatna, iako je riječ o osnovnoj bankarskoj funkciji koju velik dio građana svakodnevno koristi.

Kada "besplatno" postane preskupo

Prelazak na besplatni paket može značiti i gubitak unaprijed definirane kvote besplatnih transakcija koju su korisnici imali u postojećim paketima. Ono što je do jučer bilo uključeno u cijenu paketa, danas se može dodatno naplaćivati.

Posebno problematična stavka je dopušteno prekoračenje, odnosno minus, koji uopće ne ulazi u osnovni besplatni paket. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača upozorila je da su se građani najčešće žalili upravo zato što su za aktivaciju besplatnog paketa morali odmah podmiriti dozvoljeno prekoračenje. Za mnoge je to bio nepremostiv financijski teret, zbog čega su od prelaska jednostavno odustali.

Aktivacijom besplatnog paketa korisnici mogu ostati i bez niza dodatnih pogodnosti koje su imali u dosadašnjim paketima, poput osiguranja, asistencija, popusta, obročnog plaćanja ili trajnih naloga. Sve to upućuje na zaključak da su u stvarnoj prednosti tek građani koji račun koriste isključivo za primanje novca i povremeno podizanje gotovine.

HNB: Besplatne usluge nisu za sve isplative

Pitanje je, međutim, koliko je takvih u doba digitalnog bankarstva. Svi ostali korisnici morat će pažljivo odvagnuti isplati li im se besplatni paket ili će na kraju platiti više nego prije. Na to upozorava i Hrvatska narodna banka.

"Potrošači koji već koriste određene postojeće pakete platnih usluga trebali bi izračunati isplati li se prekinuti njihovo korištenje ako takvi postojeći paketi obuhvaćaju usluge poput određenog broja besplatnih transakcija kreditnog transfera, besplatnog izdavanja kreditne kartice i slično", poručuju iz HNB-a.

Ovisno o sadržaju postojećih paketa i navikama potrošača, "moguće je da nekim potrošačima prelazak na paket besplatnih usluga ne bi bio financijski isplativ", zaključuje središnja banka.