DOK EUROPA opasno klizi prema trgovinskom ratu s Amerikom, svih 27 povjerenika Europske komisije okupit će se u srijedu kako bi pokušali dogovoriti jedan od najspornijih pitanja u Bruxellesu – vlastite financije.

Farmeri, startupovi, filmaši i vojni lobiji – svi imaju interes u proračunu EU-a za razdoblje od sedam godina, koji trenutno vrijedi 1.2 bilijuna eura. I svi se grčevito bore da obrane svoj dio kolača od rezova koje najavljuje predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Možda tema zvuči kao nešto što zanima samo birokrate, ali reforma tog golemog proračuna mogla bi ostati zapamćena kao jedno od ključnih nasljeđa Ursule von der Leyen – ili kao potpuni fijasko.

"Proračun je politika izražena brojkama", rekao je Johannes Hahn, bivši povjerenik za proračun EU-a. A protekli tjedni žestokih pregovora o planu potrošnje od 2028. nadalje to i potvrđuju.

Povjerenici su bijesni zbog von der Leyeninih pokušaja da ukine njihove omiljene programe, vladama je prepuna elektronička pošta ljutitih poruka, a farmeri prijete prosvjedima ako se njihove subvencije smanje.

"Imam traktor i spreman sam", poručio je Massimiliano Giansanti, čelnik moćnog poljoprivrednog lobija Copa, reagirajući na glasine da će se rezati proračun za poljoprivredu.

Samo nekoliko dana prije nego što von der Leyen predstavi svoj prijedlog, mnoge ključne stavke još su nepoznate – a sve što Komisija odluči, mogu odbaciti države članice i Europski parlament tijekom dvogodišnjih mukotrpnih pregovora.

Prije srijede, povjerenici i njihovi savjetnici moraju na hitnim sastancima u zgradi Berlaymont odgovoriti na ključna pitanja: Koliki će biti proračun? Koji će se porezi uvoditi kako bi se otplatili dugovi EU-a? Hoće li regije i dalje imati važnu ulogu? Politico je napravio pregled.

Koliko novca?

EU će u nadolazećim godinama morati učiniti više – s otprilike istom količinom novca.

Točni iznosi zasad su tajna, ali jasno je da dostupna sredstva neće biti dovoljna za sve nove prioritete – obranu, inovacije, klimatske katastrofe – koji su se gomilali posljednjih godina.

U trenutku kada su nacionalni proračuni pod pritiskom, a gospodarski rast usporava, Francuska, Njemačka i još nekoliko država članica ne žele uplaćivati više u zajedničku blagajnu, što Komisiju dovodi u nezavidan položaj.

Kako bi oslobodio više sredstava za obranu i startupove, proračunski odjel Komisije razmatra rezanje do 20 posto izdvaja za poljoprivredu i regionalni razvoj – koji zajedno čine dvije trećine sadašnjeg proračuna EU-a.

Ali to neće proći lako, jer se farmeri, znanstvenici, regije i njihovi moćni saveznici u Europskom parlamentu i Europskom vijeću već sada protive svakom rezanju.

Hoće li regije ostati važne?

Jedna od glavnih ideja Ursule von der Leyen je spajanje brojnih programa u jedinstveni nacionalni fond, iz kojeg bi se financirali različiti sektori – od subvencija za poljoprivredu do socijalnog stanovanja.

U novom sustavu, isplata sredstava – osobito za regionalne projekte, koji čine trećinu proračuna – bila bi uvjetovana provedbom reformi.

Pristalice smatraju da bi to pojednostavilo pristup sredstvima i potaknulo reforme. No većina vlada EU-a strahuje da bi takav model dao previše moći središnjim administracijama i gurnuo regije u drugi plan.

Pojedine članice upozoravaju da bi prijenos novca izravno nacionalnim vladama – umjesto siromašnijim regijama, kao dosad – mogao ugroziti temeljni cilj EU-a: smanjenje nejednakosti među državama i regijama.

Koji se novi porezi planiraju?

Komisija je pod velikim pritiskom da uvede nove poreze ili prijenose iz nacionalnih proračuna – tzv. "vlastite prihode" – kako bi mogla otplaćivati zajednički dug od 25 do 30 milijardi eura godišnje, koji je nastao za financiranje oporavka nakon pandemije.

No, kako je pokazalo nekoliko godina rasprava, Churchill je bio u pravu kad je rekao: "Ne postoji dobar porez."

Države članice zaziru od toga da Bruxellesu daju preveliku moć da izravno ubire novac od građana i uglavnom odbijaju dijeliti vlastite porezne prihode s EU-om. Trenutno velika većina sredstava dolazi iz nacionalnih doprinosa.

U petak je Komisija predložila tri nova poreza – na nereciklirani elektronički otpad, duhanske proizvode i velika poduzeća s prometom iznad 50 milijuna eura, prema internom dokumentu koji je vidio Politico.

To je uz već postojeće ideje iz 2021. – uvođenje poreza na ugljik na granici i uzimanje dijela prihoda od trgovine emisijama.

Ipak, sve te prijedloge blokira drugačija skupina država članica. Postići jednoglasnost bit će izuzetno teško.

Koliko zelenih ulaganja?

U prošlim proračunskim pregovorima dogovoreno je da se najmanje 30 posto izdataka usmjeri na klimatske ciljeve. No u međuvremenu je klimatska politika izgubila na popularnosti, desne stranke jačaju, a konkurentnost istiskuje okoliš s vrha prioriteta.

Povjerenica za klimu Teresa Ribera, španjolska socijalistica, bori se da se cilj zadrži – ili čak poveća – kako bi EU pokazala da ne odustaje od zelene agende.

No proračunski povjerenik Piotr Serafin želi ići u suprotnom smjeru, jer strahuje da bi previsoki zeleni prag otežao fleksibilno preusmjeravanje sredstava.

Von der Leyen ima još vrlo malo vremena da donese konačnu odluku – i o klimatskom cilju, i o svemu ostalom.