RUSKI dužnosnici i komentatori s oduševljenjem su dočekali vijest o dogovorenom summitu između predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trumpa na Aljasci. Riječ je o prvom pozivu ruskom čelniku u Sjedinjene Države izvan okvira Ujedinjenih naroda još od 2007. godine, a sve to bez očitih ustupaka Kremlja u vezi s ratom u Ukrajini.

Za to vrijeme, europski i ukrajinski dužnosnici užurbano su pokušavali osmisliti odgovor na iznenadni preokret Trumpove administracije, koji je uslijedio samo nekoliko dana nakon što je Trump izražavao frustraciju zbog Putinovog bombardiranja ukrajinskih gradova i prijetio pooštravanjem sankcija, piše The Washington Post.

Simbolika Aljaske

Kirill Dmitriev, ruski specijalni ekonomski izaslanik i ključni posrednik između Kremlja i Trumpove administracije, istaknuo je simboličku važnost Aljaske za američko-rusko partnerstvo. SAD je to područje kupio od Rusije 1867. godine. "Rođena kao Ruska Amerika - pravoslavni korijeni, utvrde, trgovina krznom - Aljaska odražava te veze i čini SAD arktičkom nacijom", napisao je Dmitriev na društvenoj mreži X.

Slično je reagirao i milijarder Konstantin Malofejev, koji je pod sankcijama zbog financiranja proruskih separatista, rekavši da se Aljaskanci "s poštovanjem sjećaju svoje ruske prošlosti i svoje pravoslavne sadašnjosti".

Ruski vojni blogeri također su slavili, iako s dozom opreza. "Sastanak na Aljasci ima sve šanse da postane povijesni", napisao je prokremljski ratni dopisnik Alexander Kots. "Naravno, ako Zapad ne pokuša izvesti još jednu smicalicu."

Zabrinutost na Zapadu

Zapadni analitičari upozoravaju da bi Trump trebao biti oprezan. "Trump je odabrao ugostiti Putina u dijelu bivšeg Ruskog Carstva", napisao je Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji. "Pitam se zna li da ruski nacionalisti tvrde da je gubitak Aljaske, poput Ukrajine, bio nepoštena pogodba za Moskvu koju treba ispraviti."

Sam Greene, profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu, smatra da mjesto održavanja ide na ruku Rusiji. "Simbolika održavanja summita Trump-Putin na Aljasci je užasna - kao da je osmišljena da pokaže da se granice mogu mijenjati, zemlja kupovati i prodavati", rekao je Greene, dodajući kako mainstream ruski diskurs i dalje tvrdi da bi Aljasku trebalo vratiti Rusiji. Pritom postoji ključna razlika: car Aleksandar II. ponudio je prodaju Aljaske, dok je Putin silom zauzeo ukrajinski teritorij.

Trumpov preokret i ruski ciljevi

Iako je Trump često izražavao divljenje Putinu, posljednjih se tjedana žalio na otpor ruskog čelnika bezuvjetnom prekidu vatre. Ruski analitičari smatraju da je Trump prvi popustio pristankom na sastanak, jer je malo vjerojatno da je Kremlj odustao od svojih ciljeva u Ukrajini: demilitarizacije, uspostave proruske vlasti i neutralnog statusa izvan NATO-a.

"Trump nije želio upasti u konfrontaciju s Rusijom", rekla je Tatiana Stanovaya iz Carnegie Russia Eurasia Centra. "Sam Trump je rekao da daljnje sankcije vjerojatno neće prisiliti Putina da promijeni mišljenje."

Bivši visoki dužnosnik Kremlja, govoreći anonimno, rekao je da Rusija signalizira spremnost na kompromis u vidu privremenog primirja, tijekom kojeg bi se mogli održati izbori u Ukrajini, čime bi Kremlj pokušao ostvariti dominaciju kroz postavljanje prijateljskog predsjednika.

Jedinstven stav Europe i Ukrajine

Nakon sastanka s potpredsjednikom JD Vanceom, čelnici ključnih europskih sila NATO-a - Velike Britanije, Finske, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske - zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, podržali su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U zajedničkoj izjavi ponovili su da je Rusija isključivo odgovorna za rat i da se Moskvi ne smije dopustiti da silom mijenja granice. Naglasili su da prekid vatre mora biti preduvjet za pregovore, a ne ruski adut.

Do zabune je došlo nakon sastanka Putinova izaslanika i Stevea Witkoffa u Moskvi. Putinov prijedlog o obustavi napada na regije Zaporižja i Herson Amerikanci su protumačili kao ponudu za povlačenje. Međutim, prema izvorima, Rusija je predložila da Kijev ustupi Donbas u zamjenu za prekid vatre, ali bez povlačenja s juga, gdje drže kopneni most prema Krimu.

Bez jamstava

Trump je u petak izjavio da prijedlog uključuje "neku razmjenu teritorija na dobrobit obiju" zemalja. Međutim, ruski analitičari tvrde da Putin neće pristati na povlačenje iz Hersona ili Zaporižje. "Ruske trupe neće napraviti nikakav korak unatrag", rekao je prokremljski analitičar Sergej Markov. Jedini kompromis bio bi obustava daljnjeg napredovanja prema Odesi i Harkivu.

Zelenski je u subotu ponovio da neće prihvatiti nikakav dogovor koji uključuje prepuštanje teritorija. Nije jasno nudi li ruski prijedlog ikakva jamstva da se borbe neće nastaviti. Markov tvrdi da jamstava nema, ali dodaje: "Nema ni jamstava da Ukrajina neće ponovno započeti rat." Prema njemu, glavni cilj Rusije na summitu je prikazati Ukrajinu i Europu kao prepreke miru, a Putina kao Trumpovog "rijetkog dobrog političkog prijatelja."

Janis Kluge iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove zaključuje: "To je samo privremeni prekid vatre u zamjenu za zemlju. Namijenjen je davanju Putinu prednosti dugoročno protiv Ukrajine i Zapada."