VLADA je donijela odluku da se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata više neće donositi, tako da se završava razdoblje regulacije cijena goriva svaka dva tjedna.

O detaljima Vladine odluke ekonomski analitičar Damir Novotny govorio je na N1 televiziji.

"Hrvatska i Mađarska jedine zemlje EU-a s reguliranim cijenama"

Damir Novotny govori da se Vlada povukla s tržišta naftnih derivata: "Odluka da Vlada uđe na tržište i limitira cijene naftnih derivata je bila potpuno pogrešna. To nije napravila ni jedna vlada osim hrvatske i mađarske unutar EU-a, a niti jedna vlada Europske monetarne unije, osim hrvatske.

Odluka je bila pogrešna od samog početka. Time nije ostvaren cilj pomoći kućanstvima kao što se to najavljivalo. Horizontalnom mjerom pomažemo i onima koji to mogu platiti, onima koji prekomjerno troše, onima kojima ne mogu platiti tu cijenu. Danas vidimo da se cijene nafte kreću od 65, 70 dolara za barel, slične su cijene na američkom i europskom tržištu, nema nikakvog razloga za tu mjeru."

"Ovo nije deregulacija nego politička mjera"

Analitičar je odgovorio na pitanje zašto je ta mjera uvedena, ali i ukinuta upravo sada: "To je bila proklamacija da Vlada pokušava pomoći. Možda mjesec ili dva je cijena nafte bila visoka, ali se to brzo stabiliziralo. Ministar gospodarstva kaže da je tržište volatilno, nije, nema naglih skokova."

"Radi se o političkoj mjeri, kako je politička mjera uvedena, tako je ukinuta. Ne radi se o deregulaciji tržišta, to je potpuno pogrešno. Deregulacija bi bila kada bi se povećala konkurentnost na tržištu. Vlada nije učinila ništa u smislu jačanja tržišnog odnosa i konkurentnosti o kojoj ministar govori."

Usporedba cijena u regiji

Novotny je usporedio cijene goriva u Hrvatskoj i susjednim zemljama te objasnio da Hrvatska ima tri razine cijena naftnih derivata: "Postoji cijena za plavi dizel, cijena dizela ili goriva koje nema kvalitetu i koje je Vlada kontrolira te premium goriva koja dominantno koriste naši potrošači i izjednačena su s cijenama u okruženju.

Cijene goriva koje je kontrolira Vlada su bile nešto niže nego u okruženju. Najviše su cijene, u europodručju, u Italiji. Slovenija i Austrija nisu intervenirale, a imaju slične cijene kao i Hrvatska. BiH ovisi o uvozu, ali nema toliko porezno opterećenje pa su cijene nešto niže. U Srbiji su cijene nešto niže jer je vlada također intervenirala. Rekao bih da bi i bez Vladine intervencije bile cijene na toj razini."

"Glavni problem je koncentracija tržišta"

Hoće li cijene na benzinskim postajama biti različite? "Neće jer je koncentracija tržišta vrlo visoka, 65, 70 posto opskrbe tržišta drži Ina i MOL. Problem koncentracije tržišta je glavni problem i tu ne djeluju tržišni mehanizmi kada imate takvu koncentraciju. Tu bi Vladine agencije morale reagirati i tu koncentraciju razbiti i tek tada bismo vidjeli djelovanje tržišnog mehanizma."

Hoće li se dogoditi da na privatnim benzinskim postajama cijene budu višestruko veće nego drugdje? "Ne vjerujem u taj scenarij. Privatne crpke nemaju značajan udio na tržištu. To se u Hrvatskoj neće dogoditi, ovisimo o 20 milijuna potrošača koji na hrvatsko tržište dolaze u kratkom roku, u ljetnim mjesecima, i stvaraju neravnoteže i debalanse koji se vide i na tržištu naftnih derivata", kaže Novotny.