POČETKOM tjedna s radom je započela prva hrvatska banka hrane, a zajedno s njome u Zagrebu se otvorio i prvi socijalni dućan u logističkom skladištu Crvenog križa Zagreb u Heinzelovoj 64/66. Koncept je to koji postoji u čitavom svijetu. U jednoj je nedavnoj reportaži BBC-ja otkriveno kako mali grad Trowbridge u Velikoj Britaniji, od svega 37.000 stanovnika, ima 160 stalnih korisnika socijalnog dućana.

U Zagrebu za sada odaziv nije velik, trenutno očekuju otprilike 30 korisnika dnevno, no u Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb nadaju se da će osvijestiti građane i s vremenom imati više korisnika i donatora.

Podjela paketa

Cijeli sustav funkcionira preko donacija, građani i veliki trgovački i proizvodni lanci mogu u banku hrane položiti svoj višak prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština koje se onda slažu u pakete za socijalno ugrožene.

"Paketi se sastoje od nekih osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su sol, brašno, šećer ulje i slično. Svakodnevno obilazimo naše partnere donatore, maloprodajne lance, koji doniraju proizvode koji su pred istekom roka", objašnjava nam Ante Mlinarić, voditelj Odsjeka za logistiku i djelovanje u kriznim situacijama Crvenog križa Zagreb.

"Danas imamo u paketu grickalice, mljeveno meso, nešto kruha, povrće, a nekad zna biti i voća. Imamo donacije higijene, što je jako traženo, poput šampona, četkica za zube, pasti, sredstava za čišćenje. U ovom paketu su i brašno, sol te ulje. Mi se trudimo da bude čim više stvari u tom paketu, ali ovisimo o donatorima. Ono što dobijemo i podijelimo", priča nam dok pokazuje pakete koje su složili za korisnike.

"U socijalni dućan nam dolaze i mladi"

Kako bi netko postao korisnik socijalnog dućana, mora ispuniti nekoliko kriterija. Prvo, primanja mu ne smiju prelaziti 300 eura mjesečno ili 250 eura ako je član višečlane obitelji. Drugi je kriterij da nije korisnik neke druge mjere pomoći, poput pučke kuhinje.

"Struktura korisnika je jako šarena, imamo i mlađih korisnika koji su nenadano ostali bez posla ili su im se dogodile neke druge neprilike. No veći dio su ustvari umirovljenici jer su mirovine u Hrvatskoj zaista male", kaže Mlinarić.

Tri segmenta banke hrane

Banka hrane je projekt koji je finiširan 30.9., kada su stečeni preduvjeti za njezino otvaranje. "Bilo nam je jako bitno da steknemo bolju mobilnost. Kroz projekt smo dobili tri nova vozila, jedno s rashladnim režimom koji nam je uvelike olakšao prikupljanje i distribuciju doniranih proizvoda.

U banki hrane postoje tri segmenta: banka hrane, posrednici u lancu doniranja hrane i krajnji korisnici. Mi kao banka hrane uzimamo hranu i prosljeđujemo je posrednicima. Naš socijalni dućan je jedan od posrednika u tom lancu, ali mi možemo dati i ostalim korisnicima te donacije, poput Caritasa. Kada imamo jako velike donacije, kao banka hrane ih kontaktiramo i vozimo im dio donacija", objašnjava Mlinarić.

Koliko hrane će ljudi dobiti, ovisi o donatorima

Korisnici trenutno svoj paket namirnica i higijene mogu dobit u prosjeku svakih mjesec do mjesec i pol dana, što nije puno. Mlinarić stoga naglašava da će ljudi dobivati pakete u količini, vremenskom razmaku i kvaliteti proporcionalno donacijama koje stižu u banku.

"Svi koji žele mogu od 7:30 do 16:30 doći ovdje i ostaviti hranu koji bi htjeli donirati. Mi uvijek prihvaćamo konzerviranu hranu i proizvode s dugim rokom trajanja, osnovne živežne namirnice. Ja ovim putem apeliram na građane, ali i na velike firme i proizvodne te trgovačke lance da, ako mogu, doniraju i time pomognu socijalno najugroženijim građanima.

Čim imamo više proizvoda, možemo slagati kvalitetnije pakete i češće ih dijeliti. Nadamo se da će se ovim projektom i time što je on sada odjeknuo u javnosti ljudi osvijestiti i da će shvatiti da je ovo dobra priča i donirati", poručuje Mlinarić.