NOŠENJE maski jedna je od najučinkovitijih nefarmakoloških epidemioloških mjera za suzbijanje širenja virusa covid-19, osobito delta soja, pokazalo je novo istraživanje.

Prema metaanalizi 72 studije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Monash u Australiji, nošenje maski smanjuje prijenos virusa za 53%.

U istom radu, objavljenom u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), analizirana je učinkovitost drugih nefarmakoloških mjera – pranja ruku i održavanja fizičke udaljenosti.  

Analiza je pokazala da pranje ruku također smanjuje incidenciju covida-19 za 53%, međutim ovaj rezultat nije imao istu statistički značajnu težinu jer je u analizu bio uključen tek mali broj studija koje postoje o toj mjeri.

Prema istoj analizi, fizičko distanciranje smanjuje incidenciju za oko 25%.

"Vjerojatno je da daljnja kontrola pandemije covida-19 ovisi ne samo o visokom obuhvatu cijepljenja i njegovoj učinkovitosti već i o stalnom pridržavanju učinkovitih i održivih mjera javnog zdravlja", pišu Stella Talic i njezini kolege u BMJ-u.

"Zbog heterogenosti studija metaanalizu nije bilo moguće napraviti za učinkovitost karantene i izolacije, univerzalnog lockdowna i zatvaranja granica, škola i radnih mjesta", ističu autori.

U uvodu u rad pišu da su se globalno programi cijepljenja pokazali sigurnima i učinkovitima te da spašavaju živote, no ne i potpunom zaštitom od širenja virusa.

"Univerzalni lockdown nije održiv"

"Većina cjepiva ne pruža 100% zaštitu i nije poznato kako će spriječiti budući prijenos SARS-CoV-2 s obzirom na varijante u nastajanju. Udio stanovništva koji se mora cijepiti protiv covida-19 da bi se postigao kolektivni imunitet uvelike ovisi o trenutnim i budućim varijantama. Ovaj prag cijepljenja varira ovisno o zemlji i odgovoru stanovništva, vrstama cjepiva, prioritetnim skupinama za cijepljenje i mutacijama virusa, među ostalim čimbenicima.

Dok se ne postigne kolektivni imunitet na covid-19, bez obzira na visoke stope cijepljenja, javnozdravstvene preventivne strategije vjerojatno će ostati kao mjere prvog izbora u prevenciji bolesti, osobito na mjestima s niskim razinama procijepljenosti. Mjere kao što su zatvaranje (lokalna i nacionalna varijanta), fizičko distanciranje, obavezna uporaba maski za lice i higijena ruku provode se kao primarne preventivne strategije za suzbijanje pandemije covida-19.

Javnozdravstvene (ili nefarmakološke) intervencije pokazale su se korisnima u borbi protiv respiratornih infekcija koje se prenose kontaktom, kapljicama i aerosolima. S obzirom na to da je SARS-CoV-2 vrlo zarazan, izazov je odrediti koje bi mjere mogle biti učinkovitije i održivije za daljnju prevenciju.

Značajne prednosti u smanjenju smrtnosti zabilježene su u zemljama s univerzalnim lockdownima, kao što su Australija, Novi Zeland, Singapur i Kina. Univerzalni lockdown međutim nije održiv, pa je potrebno razmotriti prilagođenije intervencije, one koje omogućuju društveni život i održavaju gospodarstva funkcionalnima, istovremeno štiteći visokorizične pojedince", pišu autori.

U prilog značaju maski kao mjere koja bi trebala ostati na snazi unatoč cijepljenju govori i studija koju su objavili Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Drugim riječima, čak se i cijepljeni trebaju nastaviti pridržavati nefarmakoloških epidemioloških mjera.