PLAĆE u turizmu i ove sezone su u središtu pozornosti. Još uvijek se traže konobari, kuhari, sobarice i recepcionari, no domaći radnici sve češće izražavaju nezadovoljstvo ponuđenim primanjima, pa poslodavci rješenje pronalaze u zapošljavanju stranih radnika. Stoga je potraga za sezoncima i dalje utrka s vremenom i brojkama.

I dok je srpanj, odnosno srce turističke sezone pred vratima, još uvijek je aktivno gotovo 2000 oglasa u ugostiteljstvu i turizmu na HZZ-u i portalu MojPosao. Provjerili smo oglase, a prosječna neto plaća ove sezone iznosi oko 1250 eura, što predstavlja porast od 9 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je prosjek iznosio 1136 eura.

Sobaricama 960, pizza majstorima 1 600 eura

Kao i dosadašnjih godina, najtraženije zanimanje je konobar, koji su, prema analizi portala MojPosao, prosječno plaćeni oko 1178 eura.

"U tom zanimanju zabilježen je rast od 11 posto, dok recepcioneri ostvaruju prosječnu plaću od 1162 eura, odnosno 12,5 posto više nego lani. Sobarice i spremačice bilježe najveći relativni rast, s prosjekom od 961 euro, što je povećanje od čak 16 posto u odnosu na prošlu sezonu. Pizza majstori, kao još jedno traženo zanimanje, ostvaruju prosječno 1559 eura, što je 14 posto više nego prethodne godine", rekao nam je Alen Mrvac s portala MojPosao.

Sezonski poslovi često se traže putem društvenih mreža i portala "Posao u turizmu", gdje smo analizirali oglase s jasno navedenim radnim uvjetima i primanjima. Najtraženija zanimanja su konobari, barmeni, kuhari i spremačice, a poslodavci nude različite plaće – uz osiguran smještaj i obroke ili nešto viša primanja za kandidate koji već imaju vlastiti smještaj.

Luksuzni boutique hotel u Istri zapošljava konobare za à la carte servis, pri čemu visina plaće ovisi o godinama iskustva i potrebi za smještajem. Konobari s najmanje pet godina iskustva mogu očekivati plaću od 1600 eura bez smještaja, odnosno 1300 eura ako im je smještaj osiguran. Za kandidate s manjim iskustvom, plaće se kreću između 1000 i 1100 eura.

Barmeni u hotelima u Istri imaju slična primanja kao i njihovi kolege u dubrovačkim restoranima, gdje se plaće najčešće kreću od 1200 do 1400 eura mjesečno. Samostalni kuhar u restoranu u Dubrovniku može zaraditi između 2000 i 2500 eura, ovisno o iskustvu i kompetencijama.

Uz radno iskustvo i izvrsno poznavanje engleskog jezika, poslodavci sve češće kao uvjet ističu i obavezno znanje hrvatskoga jezika.

Sabljak: Situacija nije dobra s kolektivnim ugovorima

Kod privatnih ugostitelja moguće je dogovoriti veću plaću, dok u velikim turističkim kompanijama to nije slučaj. Prema riječima predsjednika Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Vedrana Sabljaka, sindikat ove godine nije uspio dogovoriti povećanje plaća od 10% kroz kolektivne ugovore u svim kompanijama.

"Ove godine smo imali problem ispregovarati povećanje plaće za 10 posto. U nekim kompanijama je taj postotak bio niži jer su poslodavci procijenili da im je u ovim trenucima težnja orijentirati se prema stranoj radnoj snazi koja prihvaća nižu plaću. To u konačnici dovodi do toga da u Hrvatskoj nećemo imati kvalitetu koja je potrebna.  

Granski kolektivni ugovor u turizmu ima četiri razreda složenosti poslova, a porazna je činjenica da prva tri razreda tog kolektivnog ugovora spadaju pod isti nazivnik - minimalnu plaću u Hrvatskoj koja iznosi 970 eura u bruto iznosu.

Tek četvrti razred, koji predstavlja zahtjevne poslove, odnosno nekakva specijalistička zanimanja, iznosi neznatno više, točnije 980 eura. Situacija trenutačno nije dobra", govori nam predsjednik sindikata Vedran Sabljak.

Kako navodi, očekivano povećanje plaće u turizmu izostalo je zbog sve većeg zapošljavanja stranih radnika.

"Iz godine u godinu sve je veća potreba za stranim radnicima. Do sada je ove godine izdano 34 tisuće novih radnih dozvola, dok ih je 17.000 produženo od prošle godine. To znači da smo za ovu sezonu izdali oko 50.000 radnih dozvola u turizmu. Nažalost, to je činjenica koja nas prati dugi niz godina. Posljedica je to loše politike koja je vođena zadnjih 20 godina gdje se strani radnik nije cijenio. 

Protiv stranih radnika nemamo ništa, oni su potreba i radnici koji traže bolje sutra. No, ono što ti radnici ne garantiraju, a čemu naš turizam teži, jest kvaliteta. Zapošljavanje stranih radnika značajno je utjecalo na visinu primanja turističkih djelatnika. Činjenica je da u turizmu plaće još uvijek iznose 15 pa čak i do 20 posto manje u odnosu na prosjek plaća u Hrvatskoj."

Više stranih radnika, manje oglasa za posao

Ove godine poslodavci nešto manje traže i domaću i stranu radnu snagu nego u prvih pet mjeseci prošle godine; prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i portala MojPosao, zabilježen je blagi pad potražnje za određenim zanimanjima, koji se kreće između 10 i 12 posto.

Na portalu MojPosao objavljeno je 25 posto manje oglasa za pomoćne radnike u kuhinji, 23 posto manje za sobarice, 15 posto manje za recepcionere i 14 posto manje za konobare u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, potražnja za nekim pozicijama porasla je pa je tako 18 posto više oglasa za djelatnike u turističkim agencijama, 17 posto za roštilj majstore te 7 posto za djelatnike u objektima brze prehrane. 

"To može biti posljedica stabilizacije tržišta rada u ovom sektoru nakon nekoliko godina pojačane potražnje, ali i promjena u organizaciji poslovanja poslodavaca poput bolje pripreme i povratka istih radnika iz prethodnih sezona. Također, s obzirom na sezonsku prirodu sektora, moguće je da će se dinamika potražnje dodatno mijenjati u nastavku godine, osobito u mjesecima glavne turističke sezone", pojašnjavaju iz HZZ-a.

Zbog slabijih turističkih rezultata u svibnju ove godine, mnogi se nadaju značajnom porastu dolazaka i noćenja turista tijekom glavne sezone, o čemu će ovisiti i povećanje broja oglasa za sezonske poslove u srcu ljeta.