KAKO smo već pisali na Indexu, nad Jonskim morem razvija se ciklona nalik na tropsku koja bi se do subote mogla pretvoriti u snažan mediteranski uragan, odnosno mediken (medicane).

>> Na Sredozemlju se formira mediteranski uragan koji bi mogao ugroziti živote

Severe Weather Europe na svojoj internetskoj stranici u četvrtak piše da svi modeli potvrđuju rađanje uragana koji bi se mogao formirati krajem četvrtka ili u petak ujutro. Postoji mogućnost da bi na svojoj putanji u subotu mogao udariti u obale Grčke, uključujući i otok Kretu, te potom tijekom nedjelje nastaviti prema Egejskom moru i zapadnim obalama Turske.

Jaki vjetrovi i poplave opasne po život

Na modelima za nedjelju mediken bi se sa svojim snažnim vjetrovima trebao premjestiti na sjever nad Egejsko more ili čak do turskih obala gdje bi mogao uzrokovati opasne poplave. Snažni i ekstremni vjetrovi mogli bi zaprijetiti južnoj Grčkoj, Egejskom moru, Kreti i Turskoj. Prema modelima, njegovi udari mogli bi prelaziti brzine od 150 km na sat. Moguće su i obilne oborine u kojima bi ukupno do nedjelje navečer moglo pasti između 200 i 450 mm kiše. To pak znači da bi neke krajeve mogle ugroziti razorne poplave i klizanja tla opasni po život, osobito na jugu Grčke i na grčkim otocima. Prema nekim novijim informacijama mediken se kreće prema grčkim otocima, osobito prema Kreti, pa postoji mogućnost da grčko kopno neće biti izravno na udaru.

Obilne kiše u Libiji i Tunisu prošli su tjedan već odnijele najmanje pet života.

Hrvatska neće biti na udaru

Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prate stvaranje uragana. Dežurni prognostičar DHMZ-a Tomislav Kozarić rekao je da se utjecaj medikena bi trebao osjetiti u hrvatskim krajevima.

''Za Hrvatsku neće imati učinka. Ostat će južno od Otrantskih vrata tako da neće imati utjecaja na Jadran. Njegovi vjetrovi su snažni lokalno, a što se ide dalje oni sve više slabe. To nisu veliki sustavi, a on je jednostavno predaleko'', rekao je za Index.

''Mediken je vrsta mediteranskog uragana. Njegov naziv dolazi od riječi Mediteran i hurricane (uragan, op.a.). To su razmjerno rijetke meteorološke pojave u Sredozemlju. Većina tih sustava ima jačinu slabiju od tropskih oluja. Eventualno dosežu kategoriju 1 Saffir-Simpsonove ljestvice. Za njihov razvoj bitno je da morska površina bude relativno topla, a nastaju najčešće tijekom kraja ljeta i početkom jeseni prilikom prodora hladnijeg zraka. Dimenzije im se kreću do oko 780 km, a životni vijek im je od pet do šest dana. Brzine vjetrova mogu dosezati oko 140 km/h'', pojasnio je atmosferski fizičar DHMZ-a.

''Ovaj novi mogao bi nastati sutra u Jonskom moru. Prema prognozama, ako se formira, prvo bi se trebao približavati južnoj Italiji, a potom u subotu okrenuti prema Grčkoj i Turskoj gdje bi se raspao. Prognoze su da bi brzine njegovih vjetrova mogle dosezati oko 120 km/h, a Grčkoj može donijeti velike količine kiše'', pojasnio je.

Mogući i na Jadranu

Medikeni su rijetka pojava u Mediteranu, no bilo je nekih koji se pamte.

Primjerice, mediken nazvan Numa, koji je pogodio Grčku 2017., uzrokovao je velike poplave i odnio 20-ak života.

Ciklona Faust, koja je imala neka obilježja medikena, pogodila je 4. prosinca 2008. godine južnu Dalmaciju, a jedan je zaprijetio Jadranu i 2015.

Klimatolozi smatraju da bi se njihov broj mogao povećati s klimatskim promjenama.