Foto: 123rf

U DRUGOM po veličini austrijskom gradu žive deseci tisuća ljudi s prostora bivše Jugoslavije, piše u svojoj reportaži Al Jazeera Balkans.

U propaloj Jugoslaviji baš je Graz mnogima bio prva dodirna točka s inozemstvom. Danas je Graz i dalje grad u kojem se osjeti šarm Europe. Ogroman broj različitosti koje se uvažavaju, umjetnost i prosperitet ovdje savršeno funkcioniraju i osvajaju svakog tko dođe u ovaj srednjoeuropski grad. Među ostalima, tu živi i velik broj stanovnika s područja bivše Jugoslavije. Hrvati, Srbi, Bošnjaci i ostali, kako mnogi od njih kažu, žive bez problema jedni s drugima.

A koliko je velik broj ljudi koji dolaze s područja bivše Jugoslavije govori i ovaj podatak. Od 73.726 registriranih stranaca, čak 20.837 ih dolazi s područja bivše Jugoslavije.

O njihovim pravima se brine i zastupa ih Savjetodavno tijelo za migrante u Grazu koje je, odlukom općinskog vijeća grada Graza, osnovano 1995. godine, a sačinjava ga devet članova koji nisu državljani Europske unije. Njih na lokalnim izborima direktno biraju migranti koji ne dolaze iz zemalja Europske unije na mandat od pet godina.

"Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu"

Upravo su početkom ove godine, na lokalnim izborima, odabrani predstavnici za vijeće migranata, među kojima su i studenti iz BiH - Cazinjanin Adis Draganović i Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa koji sada u općinskom vijeću zastupaju prava stranaca. Oni ističu kako gradska uprava pruža veliku podršku migrantima, a posebno cijene one koji dolaze s područja bivše Jugoslavije.

„Ovom prilikom bih istaknuo dobru suradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba. Vjerojatno zato što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih netko govorno razumije. Druga bitna činjenica je suradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja porodica možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplicirane teme gube na značaju“, objašnjava Draganović.

"Nacionalizam je tema za one do 300 eura prihoda mjesečno. Njima se servira ta priča. Kada plaća pređe 500 eura, onda počinje razgovor o garderobi i kafićima. Kada pređe 1.000, onda je top-tema zdrava hrana, ljetovanja i zimovanja, a kada se popne na više od 3.000 onda prestaje svako palamuđenje. Ljudi onda pričaju o vremenskoj prognozi i ljubavi", poznata je izjava Ramba Amadeusa za one koji ne znaju.

“Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od triju i više različita naroda koja zajedno žive"

No vratimo se na Balkance u Grazu. Kada su došli u Graz malo koga su poznavali, ali s vremenom se krug prijatelja proširio i upoznali su mnoge osobe s područja bivše Jugoslavije, posebno preko njihovih platformi kao što su Facebook grupe i udruženja. Međusobno se druže i organiziraju zajedničke aktivnosti, pokušavaju unijeti određene promjene u društvo i unaprijediti položaj migranata.

“Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od triju i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje se međusobno potpomagati”, ističe Adea.

Ramiza Hašić (45) rođena je u Velikoj Kladuši, u Grazu živi 27 godina. Trenutno radi kao konzultantica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu.

„Veoma mali broj osoba s Balkana se vode kao nezaposleni. Cijenjeni su na tržištu kao vrijedni radnici koji su predani poslu i dobro integrirani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tokom zadnjih 10 godina kao studenti. Pokazali su da je obrazovanje na prostoru Balkana veoma bitno, uzajamno i nesebično se pomažu. Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu“, kaže Ramiza.

Nikola Petrović je u Graz došao s Pala i tu živi već dvije godine. Došao je radi studiranja, a jezik tada nije poznavao.

Ističe kako je u Grazu '‘sve super i da generalno ljudi s Balkana ovdje imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo da i nema'’. Smatra da je stanje takvo, prvenstveno, zbog drugačijih odnosa ljudi jednih prema drugim, jer su '‘svi ovdje u istim problemima i moraju se zajednički boriti za bolju budućnost’'.

“Ovdje sve odlično funkcionira za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Imamo više mogućnosti ovdje nego u matičnim državama i veći je standard života, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava”, pojašnjava Nikola.

"Ljudi ovdje jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti"

Edvin Kahrimanović iz Gračanice spada u red one prve poslijeratne generacije studenata s području bivše Jugoslavije. Tu je skoro dva desetljeća.

Edvin ističe kako su glavne razlike između Balkanaca i Austrijanaca te što ovi drugi ne pridaju veliku pažnju emocijama u odnosu na razum i što vjeruju u rad: “Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, uslijed čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedan težak period nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su sve to prebroditi i ostvariti uspjeh.”

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Graz, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Graz.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.