U Hrvatskoj je i bez zabrane gotovo nemoguće pobaciti
HRVOJE ZEKANOVIĆ u saboru je prije dva tjedna krenuo prikupljati potpise za donošenje zakona kojim bi se zabranio pobačaj, a iako je njegov prijedlog propao jer mu je potpise dalo samo 10 zastupnika (potrebno ih je 30 da bi prijedlog zakona ušao u proceduru), u fokus javnosti ponovno je vraćena tema pobačaja i pokušaj da se to odavno stečeno pravo ženama u 21. stoljeću uskrati. Istražili smo koliko se uopće pobačaja na zahtjev žena obavlja, kakva je dostupnost te zdravstvene usluge na koju žene imaju Ustavom zagarantirano pravo i prijeti li Hrvatskoj scenarij Poljske u kojoj vlada gotovo potpuna zabrana pobačaja nakon što je stupila na snagu presuda njihovog Ustavnog suda kojom se zabranjuje prekid trudnoće čak i u slučaju anomalija fetusa.
>>Zekanovićeva inicijativa za zabranu pobačaja doživjela fijasko
>>Tisuće Poljaka prosvjedovale protiv zabrane pobačaja
Iako Hrvatska, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima značajno nižu stopu legalno induciranih prekida trudnoće na 1000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije (op.a. primjera radi, Hrvatska je 2018. godine imala stopu od 69, Češka 160, Mađarska 288, Slovačka 156, Slovenija 177), još uvijek određene konzervativne političke skupine, kao što smo vidjeli na primjeru Zekanovića, ženama žele onemogućiti slobodu izbora iako je to protuustavno.
Odluka Ustavnog suda iz 2017. o pobačaju
Naime, u Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine prema kojemu svaka žena ima pravo na legalan prekid trudnoće na zahtjev ako se radi o trudnoći koja traje do navršenih 10 tjedana nakon dana začeća, a Ustavni sud je 2017. godine donio odluku prema kojoj se pobačaj nikakvim zakonom ne može zabraniti. Ipak, može se prilično otežati, a to se u praksi već godinama događa jer imamo sve više liječnika u javnim bolnicama koji se pozivaju na priziv savjesti i ne obavljaju pobačaje, dok se u nekim bolnicama, kao što je zagrebačka Klinička bolnica Sveti Duh, zatim bolnicama u Požegi, Našicama i Vinkovcima baš svi liječnici pozivaju na priziv savjesti.
Žene da bi mogle pobaciti, moraju u takvim situacijama proći i više od 100 kilometara, doznali smo od ravnatelja nekih županijskih bolnica.
U zagrebačkoj KB Sveti Duh, Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, Općoj županijskoj bolnici Našice i Općoj županijskoj bolnici Požega svi su se ginekolozi pozvali na priziv savjesti i ne obavljaju pobačaj. Donedavno su i svi ginekolozi u Općoj bolnici Virovitica imali priziv savjesti pa se ni tamo nije obavljao pobačaj, no kako su Indexu odgovorili iz ravnateljstva, sad su osigurali tu uslugu i imaju jednog liječnika koji obavlja taj medicinski zahvat.
Kontaktirali smo navedene bolnice kako bi doznali na koji su način pacijenticama omogućili tu zdravstvenu uslugu na koje one imaju zakonsko pravo.
Evo što je sa ženama koje stanuju u mjestima gdje se pobačaj ne obavlja
"Svi liječnici Odjela za ginekologiju i opstetriciju, Opće županijske bolnice Vinkovci uložili su priziv savjesti. U našoj ustanovi pobačaj obavlja liječnik iz Đakova koji je vanjski suradnik ustanove te sve pacijentice koje zatraže obavljanje pobačaja u OŽB Vinkovci dobivaju traženu medicinsku uslugu", stoji u odgovoru Krunoslava Šporčića, ravnatelja vinkovačke bolnice za Index.
I dok su u Vinkovcima angažirali vanjskog suradnika, u bolnici u Našicama sve pacijentice, ako traže pobačaj, moraju ići u KBC Osijek koji je udaljen 54 kilometara od Našica, što znači da trebaju prevaliti više od 100 kilometara da bi dobile zdravstvenu uslugu koja im je zakonski zagarantirana.
"U Općoj županijskoj bolnici Našice svi se zdravstveni djelatnici Odjela za ginekologiju i opstetriciju, od toga četiri specijalista ginekologa i dio djelatnika Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu pozivaju na priziv savjesti. Svi prizivi savjesti se odnose na odbijanje sudjelovanja u zahvatima namjernih prekida zdravih, vitalnih trudnoća. S obzirom na činjenicu da je ranije potpisan Ugovor o funkcionalnoj integraciji KBC Osijek i OŽB Našice, navedeni medicinski postupak rješava se u toj višoj Ustanovi, odnosno u drugoj Ustanovi sukladno željama pacijenata", rekao je za Index Hrvoje Šimić, ravnatelj Opće bolnice Našice.
Ista je stvar i s bolnicom u Požegi gdje se također svi liječnici pozivaju na priziv savjesti pa pacijentice trebaju ići u 50 kilometara udaljen Pakrac.
"Svi doktori medicine specijalisti ginekologije i opstetricije obavljaju medicinski indicirane prekide trudnoće u Općoj županijskoj bolnici Požega. Što se tiče namjernih prekida neželjenih zdravih trudnoća i izvođenja pobačaja na zahtjev pacijentice svi zaposleni specijalisti ginekologije i opstetricije koriste institut priziva savjesti i isti se ne obavljaju u Općoj županijskoj bolnici Požega. Namjerne prekide neželjenih trudnoća i izvođenje pobačaja na zahtjev pacijentice osigurano je ugovorom Opće županijske bolnice Požega s Općom županijskom bolnicom Pakrac i bolnicom hrvatskih veterana, koje su funkcionalno povezane", odgovorio je za Index Ivan Vukoja, ravnatelj bolnice u Požegi.
Vinogradska je prije uzimala i pacijentice sa Svetog Duha, sad više nemaju kapaciteta da ih prime
Što se tiče KB Sveti Duh, svi njihovi liječnici već godinama imaju priziv savjesti i u toj se bolnici pobačaji na zahtjev ne izvode.
"U slučajevima kad se bolnici obrati pacijentica sa zahtjevom za prekidom trudnoće, liječnici specijalisti ginekolozi Klinike, sukladno članku 20. Zakona o liječništvu, izvješćuju pacijenticu o svom prizivu savjesti te upućuju pacijenticu u druge zdravstvene ustanove na području Grada Zagreba, liječnicima specijalistima ginekolozima koji se nisu pozvali na priziv savjesti", stoji u odgovoru KB Sveti Duh za Index.
Do prije par godina njihovim je pacijenticama tu uslugu pružao KBC Sestre milosrdnice, no ni oni više nemaju kapacitete.
Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo prof. dr. sc. Krunoslav Kuna, za Index je rekao da oni više ne primaju pacijentice koje pripadaju pod bolnicu Sveti Duh.
"Nas ginekologa u bolnici ima 20, a 15 ih ima proziv savjesti tako da pet liječnika obavlja prekid trudnoće na zahtjev. S obzirom na naš teren nemamo više mjesta uzimati i pacijentice sa Svetog Duha, na početku smo ih uzimali, no više nemamo mjesta", rekao je za Index prof. Kuna.
Šef Petrove o liječnicima s prizivom savjesti za koje se priča da privatno rade pobačaje: To se priča, no ne mogu ništa reći
Razgovarali smo i s prof. dr. sc. Slavkom Oreškovićem, predstojnikom Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb. On je za Index rekao kako je u Petrovoj od 45 ginekologa njih 40 uložilo priziv savjesti. Pitali smo ga ima li informacije o tome da neki liječnici koji u bolnici ulažu priziv savjesti, inače u privatnim ordinacijama rade pobačaje.
"To se priča, no ne mogu ništa o tome reći jer ja na tako nešto nisam naišao, tako da ne znam je li to točno. Ako bi tako nešto bilo, onda je to po meni kažnjivo", rekao je za Index prof. Orešković.
Pitali smo ga je li dovoljan broj od samo pet ginekologa koji obavljaju medicinski postupak prekida trudnoće na zahtjev.
"Nama je dobar dio zgrade izvan funkcije radi potresa, dio je u Covid odjelu pa smo skučeni, no broj pobačaja je gotovo zanemariv koliko ga se malo radi. Mislim da su sve edukacije doprinijele tome da se smanji broj prekida trudnoća na zahtjev, uvidjelo se da postoje i druge metode kontracepcije", rekao nam je prof. Orešković.
Prof. Orešković: Apsolutna zabrana nikad se nije pokazala kao dobra
Pitali smo ga kako komentira poteze političara poput Zekanovića koji traži donošenje zakona kojim bi se zabranio pobačaj.
"Takav zakon ne bi bio dobar jer bi se išlo u ilegalnu sferu, pobačaj je vrlo agresivni postupak koji može dovesti do neželjenih posljedica, ali samo zabranjivanje nije se pokazalo kao dobra opcija. Žene koje su se odlučile ići će u druge ustanove. Apsolutna zabrana nikad se nije pokazala dobra", rekao je za Index prof. Orešković.
Razgovarali smo i s Danielom Drandić iz udruge RODA (Roditelji u akciji) koja nam je rekla da su inicijative političara koji zagovaraju zabranu pobačaja jako opasne i loše. Pitali smo je ima li informacije o tome da neki liječnici koji se pozivaju na priziv savjesti, potom iste obavljaju, ali uz naplatu.
"Prema našim informacijama, kako su nam javljale neke žene koje su htjele na abortus, bilo je situacija da im je rečeno u bolnici da dođu nakon radnog vremena i tad im se napiše da su došle s prijetećim pobačajem te da su kao doživjele spontani, a zapravo bi im liječnik izveo pobačaj i isti im naplatio, gdje se to točno događa, ne znamo, ovo su sve informacije koje smo dobili", rekla nam je Drandić.
Ginekolog Lepušić: Ženu koja se odluči na pobačaj apsolutno ništa ne može od toga odvratiti
Isto nam je rekao i ginekolog Dubravko Lepušić iz KBC Sestre milosrdnice. Navodi kako je čuo da neki to rade, ali da on osobno ne zna niti jednog liječnika da je to napravio, tj. da se pozvao na priziv savjesti te potom naplatio pobačaj.
Rekao je i kako mu nije jasno zašto se diže tolika galama oko pobačaja jer, navodi, broj pobačaja na zahtjev u Hrvatskoj već godinama stagnira.
Nevjerojatno mu je da se političari bave pitanjem o kojemu nemaju apsolutno nikakvo znanje.
"Ovo što je Zekanović govorio na tu temu je apsolutno neznanje, on nije medicinar i morao bi imati predznanje da bi mogao govoriti o temi. On cijelo vrijeme govori o početku života, no ni na jednom nivou, ni u medicini ni u znanosti, nije određeno kad život počinje. U Hrvatskoj su brojke već desetljećima gotovo iste kad govorimo o pobačaju na zahtjev. Ono što znam kao liječnik koji već gotovo 40 godina radi taj posao je da ženu koja se odluči na pobačaj apsolutno ništa ne može od toga odvratiti, ako ga ne bude mogla obaviti u jednoj ustanovi, ići će u drugu, bilo u javnu ili privatnu zdravstvenu ustanovu. Tako da je bespredmetno razgovarati o zabrani pobačaja kao mjeri koja bi dovela do toga da ga žene ne obavljaju", rekao nam je ginekolog Lepušić.
Nedopustivo je, kaže, da žena kojoj je zakonom zajamčeno pravo na pobačaj tu zdravstvenu uslugu ne može dobiti u svim bolnicama.
"Nedopustivo je da žena plaća doprinose, a ne dobije uslugu u javnoj bolnici"
"Nedopustivo je da javne, državne bolnice, koje moraju raditi sve što je po principima medicine i ginekologije, istu uslugu ne obavljaju. Na Svetom Duhu baš svi liječnici imaju priziv savjesti, a žena koja plaća zdravstvenu uslugu, plaća doprinose, ona bi morala imati i pravo na prekid trudnoće u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Problem je što to nema, a kod nas ne postoje sankcije za one koji odbijaju napraviti pobačaj. Osobno smatram da bolnice moraju zaposliti ljude koji nemaju priziv savjesti, to što je netko vjernik je njegova privatna stvar i to ne smije utjecati na njegov posao. Mi smo tu radi pacijenata i oni moraju biti na prvom mjestu", rekao je dr. Lepušić.
Smatra kako, unatoč stalnim pokušajima nekih političara, u Hrvatskoj neće doći do zabrane pobačaja jer bi ona, kako smo već naveli na početku, bila protuustavna, a osvrnuo se i na donošenje novog zakona.
"Mislim da Hrvatskoj ne prijeti scenarij Poljske. Po svim anketama većina ljudi nije za zabranu pobačaja. Kao što sam već rekao, 40 godina radim ovaj posao i iz iskustva mogu reći da, u trenu kad se žena odluči na prekid, nema šanse da je itko odgovori. Ako se zabrani pobačaj, ona će otići u drugu državu, pa i Irkinje su išle u Veliku Britaniju. Uostalom, Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa po broju pobačaja. Brojčano nije problem u Hrvatskoj, očito je nekima problem u ideologiji, a pitanje tog zakona sigurno se neće potegnuti prije lokalnih izbora jer je ta tema osjetljiva za određene političke strukture. Inače, taj zakon iz 1978. ne treba ni mijenjati, treba ga samo modernizirati, ali suštinu ne treba mijenjati", smatra dr. Lepušić.
>>Pročitajte rješenje Ustavnog suda o pobačaju na koje se čekalo 26 godina
Što će na kraju biti i kad će se donijeti novi zakon o pobačaju još se ne zna.
Podsjetimo, Ustavni sud, koji je 2017. godine odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona o pobačaju s Ustavom, također je naložio da se u roku dvije godine donese novi zakon o pobačaju koji bi se modernizirao te u kojem bi se uredilo pitanje troškova prekida trudnoće (hoće li ih i u kojim slučajevima snositi žena ili će biti na teret državnog proračuna), pitanje priziva savjesti liječnika koji ne žele obavljati prekide trudnoće i sl.
Beroš o zakonu o pobačaju: Nismo u nekakvom pravnom vakuumu da bismo žurili izraditi zakon
Hrvatska, međutim, još uvijek nije donijela novi zakon, a ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je izjavio kako nema žurbe.
"Imamo zakon koji je stupio na snagu 1978. godine. Potrebno je naglasiti da taj zakon nije restriktivan, dapače. Međutim, mi nismo u nekakvom pravnom vakuumu da bismo žurili izraditi zakon. S druge strane, postojao je rok koji nije ispoštovan jer je to doista dilema koja postoji. Međutim, iz rješenja Ustavnoga suda može se iščitati da je većina otvorenih pitanja predefinirana. Povjerenstvo trenutno, zbog svega ostaloga, nije bilo aktivno, međutim, kada dobijemo signal da trebamo početi raditi na izradi toga zakona, mislim da neće biti problema", rekao je Beroš.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2019. godini u Hrvatskoj je prijavljeno 1966 legalno induciranih prekida trudnoće na zahtjev žene, a stopa pobačaja na zahtjev, kako smo već naveli, niža je od ostatka zemalja EU.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: Kriza uzrokovana koronavirusom negativno je utjecala na dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za žene
Kontaktirali smo i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić koja nam je rekla da su prije nešto više od dvije godine (2018.) proveli istraživanje o dostupnosti zdravstvene usluge prekida trudnoće, a da su isto pokušali i sad, no nisu uspjeli pokupiti reprezentativne podatke.
"Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i udruga Roda - Roditelji u akciji nedavno su objavili rezultate istraživanja o dostupnosti zdravstvene skrbi za reproduktivno zdravlje žena tijekom pandemije COVID-19, koji su pokazali da je kriza uzrokovana koronavirusom negativno utjecala na dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za žene iz područja reproduktivnog zdravlja. To se prije svega odnosi na smanjenu dostupnost postupaka medicinski pomognute oplodnje i usluga vezanih uz trudničku skrb. Istraživanjem smo namjeravali ispitati i dostupnost prekida trudnoće, međutim, uzorak žena koje su odgovorile na taj skup pitanja bio je premalen pa stoga nije bilo moguće prikupiti i objaviti reprezentativne podatke. Budući da u 2020. godini nismo zaprimali pritužbe na dostupnost prekida trudnoće, nadamo se da se ta zdravstvena usluga u ovim pandemijskim vremenima pruža bez većih poteškoća i da je omogućena svim ženama koje ju zatraže", odgovorili su nam iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati