U ČILEU je 18 stanovnika dobilo hrvatsko državljanstvo na ceremoniji održanoj u južnom gradu Punta Arenasu, izvijestio je hrvatski počasni konzul Alfredo Fonseca Mihovilović.

"Ovo je važan dan, ispunjen velikom radošću, posebno za te osobe. Hrvatsko državljanstvo je istinski poklon koji se daje potomcima Hrvata koji ga zatraže i ispunjavaju određene uvjete", izjavio je Mihovilović za lokalne novine El Pinguino.

Na tom krajnjem jugu Čilea živi brojna hrvatska zajednica pa je ceremonija održana u Hrvatskom klubu, prostoru u središtu Punta Arenasa. Zbor Daleki Jadran otpjevao je hrvatsku himnu, a također i druge hrvatske pjesme, napose one iz Dalmacije odakle su prvi hrvatski doseljenici doplovili do obala Čilea u 19. stoljeću.

Mihovilović: Ovo je više od pravnog procesa

U Čileu živi oko 200.000 osoba hrvatskog podrijetla, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. One mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo, što je postupak koji je ponekad znao dugo trajati.

"Od slučaja do slučaja, obrada traje dugo, a kasnije se potvrda isporučuje kroz ove ceremonije prisege", rekao je Mihovilović. Primatelji hrvatskog državljanstva su na hrvatskom i španjolskom jeziku položili prisegu, odnosno obećali poštivanje hrvatskog ustava, zakona i pravne države.

Mihovilović je rekao da je to više od pravnog procesa. "Primopredaja potvrda o državljanstvu postala je most sjećanja i kulture, ujedinjujući generacije potomaka s poviješću i sadašnjošću Hrvatske, potvrđujući ulogu regije Magellanes kao ključnog prostora u hrvatskoj dijaspori u Čileu", izjavio je.

I 55 stanovnika Bolivije postalo hrvatskim državljanima

Punta Arenas, čiji je gradonačelnik Claudio Radonich hrvatskog podrijetla, nekoć je bila važna trgovačka luka koja je povezivala Atlantski i Tihi ocean. Hrvati su dolazili ondje u potrazi za poslom nakon što je bolest vinove loze osiromašila rodnu Dalmaciju, a dodatnu krizu izazvala pojava parobroda nauštrb jedrenjaka koji su se ondje proizvodili.

Prošli mjesec je i 55 stanovnika Bolivije postalo hrvatskim državljanima, a zanimanje je veliko i u drugim južnoameričkim zemljama poput Brazila, Urugvaja i Perua gdje su Hrvati dolazili zbog gospodarskih i političkih razloga i u 20. stoljeću.

Hrvatska vlada se nada da će se potomci Hrvata u Južnoj Americi odlučiti na život i rad u Hrvatskoj gdje nedostaje radne snage. Hrvatsko državljanstvo i putovnica također omogućuju putovanja, zapošljavanje i život u drugim članicama Europske unije.