Turudić kaže da nam ne trebaju EU tužitelji. Pogledajte koga su sve dosad uhitili
NOVI glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, glavna tema u javnosti zadnjih pet dana, nakon jučerašnjeg izglasavanja u saboru počeo je davati intervjue medijskim kućama. Javnost najviše zanima pozadina njegovih dopisivanja s Josipom Pleslić (ex Rimac), optuženom bivšom kninskom gradonačelnicom i državnom tajnicom. No Turudić je i neovisno o toj temi dao niz skandaloznih izjava.
Zbog prijateljstva s osuđenim bjeguncem Zdravkom Mamićem, ali i poruka koje su objavili mediji, Turudić je izgubio svaki kredibilitet, a u pitanje je dovedena njegova vjerodostojnost i politička neutralnost kao osobe koja će uskoro biti na čelu Državnog odvjetništva.
Turudić je danas u intervjuu za N1, između ostalog, kazao novinarki kako nije siguran da je trebalo osnovati Ured europskog tužitelja (EPPO) u Hrvatskoj te da ima niz zemalja koje to nemaju. "Mislim da se prenaglašava ta njihova moć", dodao je.
>> Turudić: Nisu nam trebali europski tužitelji, brojne zemlje to nemaju i bolje im je
Valja napomenuti da je u manje od tri godine djelovanja u Hrvatskoj EPPO imao najviše posla s otkrivanjem korupcije, od kojih je najpoznatiji slučaj afera Softver Gabrijele Žalac, bivše Plenkovićeve ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koju su ranije istraživali USKOK i DORH, na čelu kojeg je sada upravo Turudić, ali je istraga bila prekinuta. Naknadno je EPPO pokrenuo još istraga protiv Žalac.
O važnosti Ureda europskog tužitelja, koji u Hrvatskoj radi od lipnja 2021. godine, govori činjenica da je zasigurno najpoznatije uhićenje proizašlo iz njegovog ureda, i to u slučaju koje je Državno odvjetništvo dugo držalo u ladici.>> DORH je priznao da je prije 2 godine znao sve o Žalac, ali su je odlučili pustiti
EPPO protiv Gabrijele Žalac, zajedničke prijateljice Turudića i Rimac, podigao više optužnica
EPPO je protiv Žalac podignuo optužnicu zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU kupnjom softvera po cijeni znatno većoj od realne. Žalac je uhitio EPPO, koji je nastavio postupak i nakon što je USKOK zaključio da u nabavi softvera nema ničeg spornog.
Još zanimljivija je činjenica da su tijekom istrage u javnost dospjele poruke između Žalac i Pleslić (ex Rimac). Naime, Žalac i Rimac dopisivale su se nakon odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Komisija je, kao što je poznato, srušila prvi natječaj za ovaj softver, ali je Žalac nastavila s postupkom povećavši cijenu.
Najpoznatiji dio njihovog dopisivanja su famozni inicijali AP koje spominju u porukama, pri čemu je jasno da se misli na premijera Andreja Plenkovića, koji je i predložio Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika te ga posljednjih dana branio nakon objavljivanja Turudićevih poruka.
>> Procurile poruke Josipe Rimac i Gabrijele Žalac: "Sutra ćemo dogovoriti s AP"
EPPO je podignuo optužnicu protiv Žalac zbog osnovane sumnje da je sklopljen štetan pravni posao kojim je isplaćen višestruko veći iznos od tržišne vrijednosti isporučenog proizvoda u iznosu od 13.448.750 kuna na štetu financijskih interesa Europske unije i Republike Hrvatske. Prilikom njezinog uhićenja također su priopćili da je bivša ministrica Žalac odlučila da će sporni softver MRRFEU kupiti po "cijeni znatno višoj od cijene koja se na tržištu može postići za izradu programa takvih tehničkih specifikacija i funkcionalnosti".
Ono što DORH-u nije bilo dovoljno za uhićenje Žalac bilo je dovoljno europskim tužiteljima
Policija i EPPO, po svemu sudeći, pozvali su se na vještačenje koje je već ranije odradio USKOK. No za razliku od europskih tužitelja, USKOK i DORH su zaključili, temeljem tog istog vještačenja, da to nije dovoljno.
"USKOK je 24. siječnja 2020., na temelju ocjene stanja spisa u tom trenutku, donio odluku o završetku rada, ocijenivši da nema osnova za daljnje postupanje i nastavak izvida. Odluka je donijeta na temelju slobodne ocjene prikupljenih obavijesti i podataka i ta odluka, kao takva, predstavlja pravni stav", tada su kazali iz DORH-a. Dakle, da se pitalo Državno odvjetništvo, Žalac bi se izvukla.
No to nije jedina istraga protiv Žalac u koju se upleo upravo EPPO. Koncem prošle godine otvorili su novu istragu protiv nje. Ovoga puta je terete da je troškove privatnih druženja i večere plaćala europskim novcem.
>> Žalac trošila europski novac na žderanje. Oporba: HDZ-ovci žive kao neko plemstvo
Naime, EPPO sumnja da je Žalac od svibnja 2017. do srpnja 2019. potrošila 9732 eura, od čega je većina, 85 posto, bio novac iz europskih fondova, a ostatak iz državnog proračuna.
Stoga je sumnjiče da je dio osobnih troškova i večera pravdala kao trošak reprezentacije preko kabineta ministra, a veći dio predstavljen je u obliku troškova nabave u Upravi za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU, što je plaćeno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, odnosno europskim novcem.
Rimac je bila upletena i u aferu s Gabrijelom Žalac
Jutarnji list tada je pisao da se uglavnom radi o večerama koje je Žalac organizirala u zagrebačkom restoranu Bocca Marai, na kojima je čest gost bila i njezina prijateljica, tada državna tajnica, a sada suoptuženica u dvije USKOK-ove optužnice Josipa Pleslić ex. Rimac. Uz to, Gabrijela Žalac europskim je novcem slavila i svoj rođendan u restoranu Šarm 4. veljače 2019., na kojem su bili i njezini sadašnji suoptuženici u tzv. aferi Softver informatičar Mladen Šimunac i bivši ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric.
Do dokaza za ove najnovije optužbe protiv Žalac EPPO je došao tijekom istraga baš u aferi Softver, a dijelom i preko dokaza koje je USKOK ranije prikupio protiv Josipe Rimac, odnosno sadržaja razgovora pronađenih u telefonu bivše državne tajnice. Riječ je o sada već javnosti poznatim razgovorima u kojima su njih dvije spominjale AP-a.
Uz to, otkriveno je da su Rimac i Žalac imale zatvorenu WhatsApp grupu pod nazivom Boka, u kojoj je treći član bio tadašnji predsjednik DKOM-a Goran Matešić.
Prema rezultatima istrage u aferi Softver, Žalac se htjela upoznati s Matešićem nakon što je DKOM, kojem je on bio na čelu, zbog žalbe KING ICT-ja poništio prvi postupak, onaj na kojem je posao izrade informatičkog programa za eFondove izravno dodijeljen tvrtki Mladena Šimunca, kojeg je Žalac gurala.
"Da sam znala za ovo, ne bi prošla žalba, ja bi Matešića riješila...", napisala je ministrici Rimac. Ubrzo je Rimac kontaktirala Matešića i predložila mu da upozna Žalac, odnosno da ode kod nje u Ministarstvo. Predsjednik DKOM-a je odbio dolazak u službene prostorije, no pristao je na večeru.
>> Ovako su EU istražitelji otkrili Žalac i njene večere: "Dođite na kat, ona je dama"
Važno je podsjetiti da je ovo već četvrti kazneni postupak protiv bivše Plenkovićeve ministrice Žalac, koja je, kao i većina njegovih ministara, uživala podršku premijera, koji ju je nazivao stručnjakinjom.
EPPO ima pune ruke posla s otkrivanjem korupcije u Hrvatskoj. Turudić smatra da su nepotrebni
Novi državni glavni odvjetnik Ivan Turudić smatra da je EPPO u Hrvatskoj nepotreban, a ovaj Ured od svog osnutka ima pune ruke posla s otkrivanjem korupcije u Hrvatskoj premda je u većini ostalih zemalja EU fokusiran na prevare povezane s plaćanjem poreza na dodanu vrijednost.
Samo su u 2022. godini, prema izvješću EPPO-a, u Hrvatskoj pokrenute 23 istrage povezane s korupcijom. Isti podaci govore i da je 2022. godine ukupna financijska šteta prouzrokovana malverzacijama samo u Hrvatskoj procijenjena na 313.6 milijuna eura.
Uz izjavu da EPPO nije potreban u Hrvatskoj, Turudić je danas kazao kako niz zemalja članica Europske unije nema Ured europskog tužitelja, što je u najmanju ruku upitno.
>> Turudić kaže da "niz zemalja" nema EU tužitelje. Pogledajte koliko ih stvarno nema
EPPO je razotkrio i Tolušića
Jedan od najpoznatijih slučaja EPPO-a u Hrvatskoj je i podizanje optužnice protiv bivšeg ministra Tomislava Tolušića i višeg savjetnika u virovitičkom područnom uredu Ministarstva poljoprivrede Željka Ferenca.
EPPO je protiv njih podigao optužnicu zbog sumnje u subvencijske prevare i zlouporabu položaja i ovlasti, i to nakon provedene istrage o projektu izgradnje vinarije i sadnje vinograda sufinanciranom sredstvima Unije.
>> Europski tužitelji digli optužnicu protiv Tolušića
U EPPO-u sumnjaju da je Tolušić, kao vlasnik OPG-a, u svibnju 2020. godine Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio prijavu za subvenciju u sektoru vina, konkretno za projekt "Izgradnja i opremanje vinarije", čija je vrijednost procijenjena na približno 620.000 eura, uz sufinanciranje EU od 70 posto, iako je i prije podnošenja prijave od odgovornih osoba banke obaviješten da njegov OPG ne ispunjava uvjete za odobravanje kredita.
Iz EPPO-a tvrde da je Tolušić, iako je znao da njegov OPG nema traženu ekonomsku veličinu, umjetno podigao razinu ekonomske veličine svog OPG-a, čime je lažno prikazao da njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ispunjava uvjete prihvatljivosti natječaja.
Drugi uvjet za prijavu bio je da se na parcelama OPG-a ne nalazi zasađen vinograd, što je Tolušić namjerno prikrio u Tehnološkom elaboratu. Takav elaborat je potom predao Ferencu kao službenoj osobi Ministarstva poljoprivrede kako bi na isti izdao pozitivno mišljenje.
Ferenc je potom, unatoč činjenici da je vinova loza već bila zasađena, na predmetni elaborat dao pozitivno mišljenje kako bi Tolušiću omogućio da podnese zahtjev za potporu na navedeni natječaj protivno uvjetima prihvatljivosti. Međutim, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu odbila je potvrditi pozitivno mišljenje Ferenca zbog saznanja o postojanju već zasađenih nasada vinove loze.
Tolušić je nakon toga izvadio ranije posađenu vinovu lozu, pribavio novi tehnološki elaborat, u kojem je ponovno namjerno prikrio da se neće raditi o sadnji novog, već o rekonstrukciji postojećeg vinograda, te ga zajedno s neistinitim Izračunom ekonomske veličine priložio novom zahtjevu za dobivanje subvencije u iznosu od oko 200.000 eura, od čega je 85 posto financirala Europska unija. Međutim, nakon provedenog postupka administrativne kontrole Agencija iz proceduralnih razloga tražena sredstva nije odobrila, tvrde iz EPPO-a.
EPPO prošle godine otkrio niz malverzacija u Hrvatskoj
U studenom prošle godine EPPO je u Hrvatskoj pokrenuo postupak protiv nekadašnjeg čelnog čovjeka Geodetskog fakulteta u Zagrebu Almina Đape i njegovog suradnika, profesora Boška Pribičevića.
Sumnjaju da su Đapo i Pribičević od 2019. izvlačili novac iz europskih fondova i time napravili štetu od oko dva milijuna eura. Uz Đapu i Pribičevića, istraga je pokrenuta protiv još 27 hrvatskih državljana. Svi su uhićeni.
Mjesec dana ranije EPPO je pokrenuo istragu protiv četiri osobe i jedne tvrtke zbog subvencijske prevare u poljoprivredi i pranja novca. Naime, Europsko tužiteljstvo sumnja da su osumnjičenici odgovorni za subvencijske prevare i pranje novca u sklopu natječaja "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva", koji je raspisala hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U EPPO-a sumnjaju da je tvrtka riječke poduzetnice na temelju lažiranih podataka dobila subvencije od oko dva milijuna eura iz EU fondova za nasade na jugu Hrvatske.
Velika akcija europskih tužitelja u Rijeci
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ranije prošle godine izvijestio je da je u suradnji s policijom u Hrvatskoj uhitio pet osoba zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, počinjenu na štetu Kohezijskog fonda EU.
Prema neslužbenim informacijama, istragom je obuhvaćeno nekoliko osoba u Rijeci, kao i osobe povezane s jednom međimurskom tvrtkom koja je izvodila radove na projektu vezanom za zbrinjavanje otpada.
Navodno su osumnjičeni u velikoj akciji EPPO-a upravo bivša pročelnica riječkog gradskog Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, njezin suradnik, savjetnik za kapitalne investicije u Odjelu za komunalni sustav Eddy Ropac, direktorica riječke Čistoće Jasna Kukuljan, direktor međimurske tvrtke Tehnix Đuro Horvat i Darko Žagar iz čakovečke tvrtke Žagar, koja je izvela projektiranje i projektantski nadzor na projektu sortirnice Mihačeva Draga, pisao je tada Jutarnji. Navodno se sumnja na nezakonito pogodovanje prilikom natječaja za taj posao, ali i da je cijeli projekt neosnovano preplaćen.
Iako EPPO još uvijek nije objavio statistiku svog rada za 2023. godinu, iz primjera od prošle godine, od kojih smo samo neke spomenuli u ovom članku, može se pretpostaviti da će Hrvatska ostati na samom čelu Europske unije kada su u pitanju istrage povezane s korupcijom. Unatoč tome, novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić smatra da Ured europskog tužitelja, s kojim će prema zakonu morati surađivati, nije potreban.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati