AMERIČKI predsjednik Donald Trump upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle biti svedene na "status gotovo Trećeg svijeta" ako Vrhovni sud ukine carine koje je ove godine nametnuo gotovo svim zemljama. Iako su suci tijekom usmenih argumenata u srijedu izrazili sumnju u njegove široke ovlasti, Trump bi i dalje imao niz pravnih alata za nastavak agresivnog oporezivanja uvoza, čak i ako izgubi na sudu, piše Euronews.

U slučaju da sud presudi protiv njega, Trump bi se mogao osloniti na druge zakonske ovlasti, uključujući i neke koje datiraju iz doba Velike depresije. "Teško je vidjeti bilo kakav put gdje bi carine prestale", rekla je Kathleen Claussen, profesorica trgovačkog prava na Sveučilištu Georgetown. "Prilično sam uvjerena da bi mogao ponovno uspostaviti carinski sustav koji sada ima koristeći se drugim ovlastima."

Na saslušanju je Neal Katyal, odvjetnik koji zastupa mala poduzeća, tvrdio da Trumpu nisu potrebne neograničene ovlasti prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine, jer mu je Kongres već delegirao carinske ovlasti kroz druge zakone, ali uz pažljivo definirana ograničenja. "Kongres točno zna kako delegirati svoje carinske ovlasti", istaknuo je Katyal.

Carine su postale temelj Trumpove vanjske politike u njegovom drugom mandatu, a dvoznamenkaste "recipročne" carine nametnute su većini zemalja pod izlikom dugogodišnjih američkih trgovinskih deficita koje je proglasio nacionalnom izvanrednom situacijom. Prema izračunima Sveučilišta Yale, prosječna američka carina porasla je s 2,5 % u siječnju, kada se Trump vratio u Bijelu kuću, na čak 17,9 %, što je najviša razina od 1934. godine. Predsjednik je pritom djelovao jednostrano, iako američki Ustav ovlast za nametanje carina izričito daje Kongresu.

Ipak, Trump će i dalje imati druge instrumente kojima može nanijeti gospodarski pritisak, rekao je Stratos Pahis s Pravnog fakulteta u Brooklynu.

Borba protiv nepoštenih trgovinskih praksi

Sjedinjene Države već dugo imaju alat za borbu protiv zemalja optuženih za "neopravdane", "nerazumne" ili "diskriminatorne" trgovinske prakse - Odjeljak 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine. Trump ga je agresivno koristio u svom prvom mandatu, posebno protiv Kine, namećući carine zbog pekinških taktika za osporavanje američke tehnološke dominacije. "Carine prema Odjeljku 301 bile su na snazi protiv Kine godinama", rekao je Ryan Majerus, bivši trgovinski dužnosnik u administracijama Trumpa i Bidena.

Iako nema ograničenja na visinu carina prema ovom odjeljku, one istječu nakon četiri godine, ali se mogu produžiti. Međutim, prije njihova uvođenja potrebna je istraga i javno saslušanje, što može biti komplicirano. John Veroneau, bivši pravni savjetnik u administraciji Georgea W. Busha, smatra da je ovaj alat koristan za Kinu, ali manje praktičan za manje zemlje. "Provođenje desetaka i desetaka istraga prema Odjeljku 301 za sve te zemlje je mukotrpan proces", rekao je Veroneau.

Ciljanje na trgovinske deficite

Američki sud za međunarodnu trgovinu u svibnju je presudio da predsjednik ne može koristiti izvanredne ovlasti za borbu protiv trgovinskih deficita. To je djelomično zato što Kongres već nudi ograničenu ovlast za rješavanje takvih problema kroz Odjeljak 122 istog zakona iz 1974. On dopušta predsjedniku da nametne carine do 15 % na razdoblje do 150 dana kao odgovor na neuravnoteženu trgovinu, i to bez prethodne istrage. Ipak, ova ovlast nikada nije korištena u praksi, pa postoji neizvjesnost kako bi funkcionirala.

Pozivanje na nacionalnu sigurnost

Tijekom oba mandata, Trump je često koristio Odjeljak 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. kako bi uveo carine na uvoz koji smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Godine 2018. nametnuo je carine na čelik i aluminij, a kasnije ih je proširio i na uvoz automobila, autodijelova, bakra i drva. U rujnu je uveo carine čak i na kuhinjske ormariće i tapecirani namještaj. Iako se ideja da uvezeni namještaj predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti može činiti smiješnom, Veroneau napominje: "teško je natjerati sudove da preispituju odluku predsjednika o pitanju nacionalne sigurnosti."

Ove carine nemaju zakonsko ograničenje, ali zahtijevaju istragu Ministarstva trgovine.

Aktivacija zakona iz doba Velike depresije

Prije gotovo stotinu godina, Kongres je donio Zakon o carinama iz 1930., poznat kao Smoot-Hawleyjeve carine, koji je nametnuo visoke poreze na uvoz i, prema mišljenju mnogih ekonomista, produbio Veliku depresiju. Odjeljak 338 tog zakona ovlašćuje predsjednika da nametne carine do 50 % na uvoz iz zemalja koje diskriminiraju američke tvrtke, bez potrebe za istragom i bez vremenskog ograničenja. Iako nikada nisu primijenjene, ministar financija Scott Bessent rekao je Reutersu da administracija razmatra Odjeljak 338 kao "Plan B".

Veroneau smatra da bi se Trumpu mogla svidjeti ideja o korištenju ovog zloglasnog zakona. "Biti prvi predsjednik koji ga je ikada upotrijebio moglo bi imati određeni prestiž", zaključio je.