KAD JE DONALD Trump 90-ih godina zapao u financijske probleme i morao brzo skupiti novac, otplovio je svojom 85-metarskom jahtom Trump Princess u Aziju nadajući se da će privući japanske bogataše. Nije to bilo prvi put da budući američki predsjednik traži japanske kupce ili investitore za svoje projekte.

U okrutnom svijetu njujorških nekretnina, Trump je sa svog nebodera na Petoj aveniji imao mjesto u prvom redu za vrijeme japanskog preuzimanja kultnih američkih brendova i nekretnina u 80-im godinama, uključujući Rockefeller Center. Tada se formirao njegov svjetonazor o trgovini i odnosima Amerike sa saveznicima, a započela je i njegova fiksacija carinama, piše BBC.

"Ljubomorno gledao kako se na japanske poslovnjake gleda kao na genije"

"Bio je jako kivan na Japan. S ljubomorom je gledao kako se na japanske poslovne ljude gleda kao na genije", kaže Barbara Res, bivša izvršna potpredsjednica Trump Organizationa. Smatrao je da Amerika ne dobiva dovoljno zauzvrat za vojnu i obrambenu pomoć svom savezniku Japanu.

Trump se često žalio da ima poteškoća u sklapanju poslova s japanskim biznismenima: "Umoran sam od gledanja kako druge zemlje iskorištavaju Sjedinjene Američke Države."

Taj Trumpov citat mogao je potjecati iz 2016. godine, ali zapravo je izgovoren kasnih 80-ih kad se pojavio u emisiji Larry King Live na CNN-u, otprilike u vrijeme kad je prvi put rekao da bi se mogao kandidirati za predsjednika.

Već dugo govori protiv američke trgovinske politike

Tek nakon što je 1987. podijelio svoju poslovnu filozofiju u knjizi The Art of the Deal, Trump je u medijskim istupima govorio protiv američke trgovinske politike.

U intervjuu s Oprom Winfrey pred publikom u studiju Oprah Showa rekao je da bi natjerao američke saveznike da "pošteno plate svoj dio". Dodao je da nije bilo slobodne trgovine kad je Japan preplavio američko tržište svojim proizvodima, ali istodobno onemogućio poslovanje na japanskom tržištu.

Profesorica povijesti na Dartmouth Collegeu Jennifer Miller rekla je da su i drugi dijelili njegovu zabrinutost u to vrijeme. Japan je bio konkurencija američkoj proizvodnji, posebice u potrošačkoj elektronici i automobilima. Dok su se američke tvornice zatvarale, a novi japanski brendovi ulazili na tržište, i stručnjaci su upozoravali da će Japan nadmašiti SAD kao vodeće svjetsko gospodarstvo.

"Trump je na neki način simbol mnogih ljudi koji su preispitivali međunarodni poredak pod vodstvom Amerike i smatrali da je to zapravo kontraproduktivno", kaže Miller.

Prije svog pojavljivanja u Oprah Showu, Trump je potrošio gotovo 100.000 dolara da objavi "otvoreno pismo" preko cijele stranice u trima vodećim američkim novinama.

Trumpovo čuveno otvoreno pismo

Naslov je glasio "Ne postoji ništa loše u američkoj vanjskoj obrambenoj politici što malo kičme ne može izliječiti". Ustvrdio je da su Japan i druge nacije desetljećima iskorištavali SAD, da su Japanci neometani ogromnim troškovima obrane (koju SAD pruža besplatno) izgradili snažno i živahno gospodarstvo s neviđenim viškovima.

Trump je vjerovao da je rješenje "oporezovati" te bogate nacije: "Svijet se smije američkim političarima dok štite tuđe brodove koji prevoze naftu koja nam ne treba, namijenjenu saveznicima koji nam neće pomoć.i"

Trumpovo "otvoreno pismo" snažan je uvod u njegovu viziju vanjske politike, smatra profesorica Miller, koja se temelji na uvjerenju da saveznici iskorištavaju Ameriku i da je liberalni internacionalistički pristup koji je dominirao od Drugog svjetskog rata slab i nerazuman u kompetitivnom svijetu. Rješenje je, tvrdio je Trump, agresivnija, protekcionistička trgovinska politika.

"Zato toliko voli carine" 

"Mislim da je to jedan od razloga zbog kojih toliko voli carine. Uklapaju se ne samo u njegovu transakcijsku ideologiju već i u njegovo duboko ukorijenjeno mišljenje da je uspješan trgovac i da se carinama može prijetiti drugim zemljama", rekla je Miller za BBC.

Clyde Prestowitz vodio je pregovore s Japanom tijekom Reaganove administracije kao savjetnik ministra trgovine. Dugogodišnji kritičar politike slobodne trgovine rekao je da nitko tko je intelektualno ozbiljan nije bio povezan s Trumpom ili njegovim pojednostavljenim pristupom u to vrijeme. Tvrdi da Trump nije ponudio pravo rješenje za probleme koje je iznio.

"Carine su atraktivna stvar kojom se možete javno hvaliti i predstavljati kao žestok političar, ali veliko je pitanje jesu li učinkovite", kaže Prestowitz, koji vjeruje da je pravi problem i tada i danas to što SAD nema stratešku proizvodnu politiku.

Sad je Japan saveznik, a najžešći konkurent je Kina

Naravno, strahovi od uspona Japana s vremenom su se smirili i sada je ta zemlja saveznica, a Kina je najžešći korporativni konkurent SAD-u. Ovaj tjedan Trump je primio japanskog premijera u Ovalni ured kao jednog od svojih prvih stranih gostiju.

No filozofija vladanja Donalda Trumpa još uvijek je ista kao i kad je bio mladi poduzetnik. I dalje jednako snažno vjeruje u carine kao alat pritiska na druge zemlje da otvore svoja tržišta i smanje trgovinske deficite.

"On to stalno govori svakome tko želi slušati, i to već 40 godina. Treba reći da je to vrlo prirodan način promatranja međunarodne trgovine", rekao je Michael Strain, ekonomist s konzervativnog American Enterprise Institutea.

Strain kaže da njegovi studenti često dijele Trumpovo intuitivno razmišljanje o ekonomiji, a jedan od velikih izazova s ​​kojima se profesori suočavaju je uvjeriti ih da je njihovo razumijevanje pogrešno. Strain kaže da unatoč Trumpovom utjecaju na Republikansku stranku, nije uspio uvjeriti skeptične kongresnike, biznismene i ekonomiste.

Sporna točka ostaju njegova stajališta da je strani uvoz loš, da je veličina trgovinskog deficita korisna mjera uspjeha politike ili da je idealno stanje za američko gospodarstvo uvoziti samo robu koja se fizički ne može proizvesti u SAD-u.

Strain vjeruje da bi prijetnje carinama američkim saveznicima mogle smanjiti poslovna ulaganja i oslabiti međunarodne saveze.

"Trump razumije nešto što je vrlo važno"

Joseph LaVorgna, glavni ekonomist Nacionalnog ekonomskog vijeća tijekom Trumpova prvog mandata, vjeruje da je fokus bio previše usmjeren na carine i da nije bilo dovoljno pokušaja da se shvati velika slika onoga što Trump pokušava postići.

Kaže da američki predsjednik želi potaknuti domaću industriju, posebice proizvodnju visoke tehnologije. Trumpova administracija, objašnjava LaVorgna, smatra da korištenjem carina u kombinaciji s deregulacijom, jeftinijom energijom i nižim korporativnim porezima, može potaknuti više stranih korporacija da dođu poslovati i proizvoditi u SAD-u.

"Mislim da predsjednik Trump razumije nešto što je vrlo važno, a to je da je slobodna trgovina sjajna u teoriji, ali u stvarnom svijetu morate imati poštenu trgovinu i jednake uvjete", kaže LaVorgna, koji smatra da je Donald Trump u pravu.

Malo se republikanaca javno usprotivilo predsjedniku koji zahtijeva lojalnost svom planu. Ipak, neki koji su šutjeli shvaćaju da bi rast cijena mogao utjecati na njihove birače i nadaju se da mogu uvjeriti Trumpa da ne slijedi svoje voljene carine.