OBILNE snježne oborine i niske temperature zadale su velike probleme poljoprivrednicima u Podravini. Pod potrganim plastenicima i snijegom ostale su tisuće komada salate, izvještava HRT. Šteta je velika, a proizvodnja dovedena u pitanje. Obitelj Pajska iz Kozarevca tri dana i tri noći čistila je snijeg s plastenika, ali nije uspjela sve spasiti. Plastenici su se urušili, zarobili i uništili nasad salate.

"Ima jedan dio koji smo uspjeli spasiti, ali pola je pokleklo. Vidjet ćemo kad se makne snijeg, jedan dio će u staro željezo, ono što se bude dalo popraviti, popravit ćemo", naveo je Dragutin Pajska iz Kozarevaca. Osim materijalne štete na konstrukciji, uništen je i urod koji je potkraj veljače trebao završiti na tržištu i ovim podravskim povrćarima donijeti prihod kojim će početi novu sezonu.

No nije samo riječ o plastici i željezu, nego o mjesecima rada, o svakoj posađenoj salati, o planovima koji su se gradili još prošlog ljeta, ali i o svagdašnjim mukama domaćih proizvođača povrća. "Naši proizvodi ne vrijede ništa, iako to krajnji kupac debelo plati.

Posljednjih desetak godina zime su bile blage

Mi proizvođači krpamo jedva kraj s krajem. Određena kultura u nekom periodu ima cijenu, da ti vjetar u leđa, pa dođe drugi dio da radiš s minusom", poručuje Pajska. I u susjednom selu Prugovcu, na obiteljskom gospodarstvu Erhatića, isti prizor, porušeni plastenici.

"Dvije tisuće kvadrata plastenika nam je leglo pod snijeg, a dvije i pol tisuće još uvijek stoji", pojašnjava Matija Erhatić iz Kozarevca. Posljednjih desetak godina zime su bile blage, bez snijega i velikih minusa, pa se i u podravskim plastenicima salata brala cijele zime.

"Najvjerojatnije ćemo cijelu tu površinu iskrčiti"

Hladnoća još ne popušta, a proizvođači strahuju od novih oborina i dodatnih gubitaka. "Bio je plan da poslije salate sadimo kupusnjače, sad je to otpalo. Najvjerojatnije ćemo cijelu tu površinu iskrčiti, posaditi jagode i tek za dvije godine postaviti plastenik nazad", objašnjava Erhatić.

Ni osiguranje plastenika i usjeva, kažu, nije im isplativo jer su se više puta uvjerili da im ne namiri stvarnu štetu. Stoga im ne preostaje ništa drugo nego čekati proljeće, gledati prema sjetvi i novoj sezoni. Neće biti lako ni brzo, ali u Podravini se od zemlje ne odustaje, poručuju.