PREDSJEDNIK Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović Dnevniku HRT-a govorio je o budućnosti domaće poljoprivrede, osvrnuvši se na aktualne vremenske neprilike, ali i ključna strateška pitanja koja opterećuju sektor.

Jakopović je upozorio na posljedice zimskog nevremena koje pogađa poljoprivrednike diljem zemlje.

"Najveće štete su u plasteničkoj proizvodnji. Vidimo da nam se ruše ovih dana plastenici pod težinom snijega i leda. Ruše se štale, štaglji, nadstrešnice, lošija spremišta. Treba osigurati što je više moguće i tamo gdje je moguće", rekao je.

"Treba nam novi model osiguranja"

Govoreći o osiguranju imovine, istaknuo je kako se poljoprivrednici tek povremeno odlučuju na taj korak, a postojeći sustav pokazuje niz problema.

"Osiguravajuća društva su dosta rigorozna po tom pitanju. Moramo razumjeti njihove kriterije, jer se vremenske neprilike izuzetno mijenjaju. Međutim, mi u poljoprivredi smatramo da se to ne treba gledati na takav način", kazao je Jakopović, predlažući novi pristup.

"Ideja i cilj u sljedećem periodu jest ne osiguravati više na stari način, nego stvoriti poseban fond koji bi se punio dijelom iz tih sredstava, dijelom od poljoprivrednika, možda iz zakupa državnog zemljišta. Ostavljamo to još za raspravu, ali osiguranja bi pritom ostala i dalje kao komercijalne politike", pojasnio je.

Čitav niz bolesti u prošloj godini

Predsjednik HPK-a podsjetio je i na zahtjevnu proteklu godinu, koju su obilježile brojne bolesti. "Imali smo čitav niz bolesti, afričku svinjsku kugu, bedrenicu, bolest plavog jezika, herpes.

Nažalost, tih bolesti bude sve više i više jer ih ima i u okolnim zemljama. Ne možemo se izolirati, moramo poštovati veterinarske uvjete i paziti na farmama, ne samo na način koji veterinari propisuju, nego još i dodatno", rekao je Jakopović.

Komentirajući utjecaj uvoza na domaću proizvodnju, posebnu je zabrinutost izrazio zbog sporazuma Mercosur. "U nekim sektorima smo bolji, u nekima lošiji. Znam gdje smo loši - tu će sigurno ući proizvodi niže kvalitete, posebno nakon sporazuma Mercosur", kazao je.

Naglasio je kako je svjestan da je taj sporazum Europi potreban, no upozorava da ceh na kraju plaća poljoprivreda. "Europa je u plusu financijski što se tiče Mercosura, ali poljoprivreda uvijek izvuče lošiju stranu. Europa kompenzira proizvode lošije kvalitete, odnosno niže cjenovne vrijednosti s Latinskom Amerikom. Standardi proizvodnje hrane u Europi puno su viši nego u Latinskoj Americi. Stoga su i toliki prosvjedi bili", naglasio je Jakopović.

"Mercosur je nužno zlo"

"Pokušavaju u sporazum ugurati to da to nije pitanje samo izmjene i standarda, nego moralno pitanje, s time se mi apsolutno ne slažemo", dodao je.

Na pitanje je li Mercosur "nužno zlo" za hrvatsku poljoprivredu, Jakopović je odgovorio potvrdno. "Nužno zlo, tako je. Ako poljoprivreda mora pokriti taj dio izvoza kojeg Europa ima prema Latinskoj Americi, onda je važno subvencionirati i pružiti ruku poljoprivrednicima kako ne bi zatvarali farme. U Europi je, nažalost, u posljednjih sedam, osam godina zatvoreno oko pet i pol milijuna farmi", zaključio je.