NUKLEARNO naoružane države jačaju svoje atomske arsenale i povlače se iz sporazuma o kontroli naoružanja, stvarajući novu eru prijetnje koja je okončala desetljeća smanjenja zaliha od Hladnoga rata, izvijestio je danas jedan think tank.

Od ukupnog svjetskog arsenala, procijenjenog na 12.241 bojnih glava u siječnju 2025., oko 9614 ih je bilo u vojnim skladištima spremnih za potencijalnu upotrebu, navodi se u godišnjaku Stockholmskoga međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), koji predstavlja godišnju inventuru najopasnijeg oružja na svijetu.

Kako piše Reuters, oko 2100 raspoređenih bojnih glava bilo je u stanju visoke operativne pripravnosti na balističkim projektilima, pri čemu gotovo sve pripadaju SAD-u ili Rusiji.

"Sve nuklearne sile planiraju povećati svoje zalihe"

SIPRI navodi da su globalne napetosti dovele do toga da svih devet nuklearnih sila – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael – planira povećati svoje zalihe.

"Era smanjenja broja nuklearnoga oružja u svijetu, koja je trajala od kraja Hladnoga rata, dolazi kraju", poručuje SIPRI. "Umjesto toga, vidimo jasan trend rasta nuklearnih arsenala, zaoštravanja nuklearne retorike i napuštanja sporazuma o kontroli naoružanja."

SIPRI navodi da su Rusija i SAD, koje zajedno posjeduju oko 90% svih nuklearnih oružja, održale broj svojih operativnih bojnih glava relativno stabilnim u 2024. godini. No, obje zemlje provode opsežne programe modernizacije koji bi u budućnosti mogli povećati veličinu njihovih arsenala.

Kina ima najbrže rastući arsenal

Najbrže rastući arsenal ima Kina, koja od 2023. godine godišnje dodaje oko 100 novih bojnih glava. Kina bi potencijalno do kraja desetljeća mogla imati barem onoliko interkontinentalnih balističkih projektila koliko i Rusija ili SAD.

Prema procjenama, Rusija i SAD posjeduju oko 5459, odnosno 5177 nuklearnih bojevih glava, dok Kina ima oko 600.