ŽENE širom svijeta, osobito u zapadnim zemljama, posljednjih se godina sve više organiziraju kako bi ukazale na problem seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja na radnim mjestima.

Posebno prominentan u tom smislu je društveni pokret protiv seksualnog zlostavljanja, seksualnog uznemiravanja i kulture silovanja #MeToo, koji je potaknuo brojne zlostavljane žene da progovore o svojim iskustvima.

No tu postoje dva problema koji značajno otežavaju takve istupe. Prvi je to što se nerijetko događa da žrtve zlostavljanja nailaze na nerazumijevanje ili čak neprijateljstvo, a zlostavljači na simpatije i podršku. Drugi je to što žene koje prijavljuju zlostavljanje nerijetko za to bivaju kažnjene, a počinitelji ne.

Simpatije prema zlostavljaču

Nameće se pitanje zašto se to događa, zašto mnogi ljudi u takvim okolnostima imaju sklonost suosjećati sa zlostavljačima i stati u njihovu obranu te zašto zlostavljači prolaze olako dok žrtve bivaju kažnjene.

Neke odgovore na tu dvojbu ponudilo je novo istraživanje koje je pokazalo kako intuitivne moralne vrijednosti zaposlenika mogu potaknuti osjećaje sućuti prema navodnim počiniteljima te, s druge strane, osjećaje bijesa prema žrtvama koje ih optužuju.

Studija, objavljena u časopisu Organisation Science, također je ponudila uvid u to što omogućuje počiniteljima da prođu nekažnjeno i zašto njihove žrtve doživljavaju negativne reakcije zbog svojih istupa.

U svojem istraživanju znanstvenice s University of British Columbia i University of Utah usredotočile su se na nedavne slučajeve seksualnog uznemiravanja koji su u javnosti dobili veliki publicitet.

"Pokazali smo da treće strane - ljudi poput vas i mene koji smo pratili #MeToo pokret - procjenjuju žrtve i počinitelje na temelju svojih moralnih vrijednosti", rekla je za Health & Society Rachael Goodwin, asistentica na Sveučilištu Syracuse Martin J. Whitman School of Management.

“Ovi moralni problemi mogu iskriviti naše emocionalne reakcije, vjerodostojnost prosudbi i motivacije za rješavanje nepravde, bilo u korist optuženog ili u korist tužitelja. Primjerice, otkrili smo da će ljudi koji visoko podržavaju vrijednosti kao što su poštivanje autoriteta, lojalnost unutar grupe i čistoća s većom vjerojatnošću podržati počinitelja, a ne žrtvu”, dodala je.

Zanimljivo je uočiti da su prema brojnim psihološkim studijama vrijednosti koje spominje Goodwin svojstvene uglavnom ljudima konzervativnog svjetonazora.

Žrtve doživljavaju odmazdu

Seksualno nedolično ponašanje na radnom mjestu održava štetnu rodnu nejednakost na poslu i u društvu. Posljednjih godina povećavaju se napori da se potakne prijavljivanje diskriminacije temeljene na spolu, primjerice, nedolično seksualno ponašanje na poslu. Međutim, žrtve koje prijavljuju nedolično seksualno ponašanje u organizacijama često su zbog toga suočene sa značajnim sankcijama.

Naime, žene koje se žale na nedolično seksualno ponašanje često doživljavaju odmazdu treće strane i organizacije u kojoj rade, koja se može očitovati kao nedobrovoljni premještaj s radnog mjesta, loše ocjene učinka na radu te kao gubitak posla i ostracizam, što može ozbiljno utjecati na njihovu opću dobrobit.

Nasuprot tome, muškarci optuženi za sudjelovanje u nedoličnom seksualnom ponašanju rijetko doživljavaju premještaje ili otkaze i manje je vjerojatno da će dobiti ili dati otkaz nego njihove žrtve.

Osim toga, muškarce optužene za nedolično seksualno ponašanje, čak i ako budu otpušteni, to neće nužno spriječiti da steknu poziciju moći u drugim organizacijama. Iako u medijima postoje neki novi slučajevi visokog profila u kojima se muškarci optuženi za seksualno zlostavljanje suočavaju sa značajnim kaznama, što sugerira da su se organizacijski odgovori na optužbe za seksualno uznemiravanje promijenili pod utjecajem pokreta #MeToo, većina optuženih je u nekoliko godina u cijelosti izbjegla posljedice ili se oporavila od prolaznog neuspjeha u karijeri.

Pola optuženih zlostavljača vraća se na posao

Jedno ranije istraživanje pokazalo je da optuženi zlostavljači rijetko gube posao.

Ona je pokazala da je zlostavljačima kazna otkaza bila potvrđena u samo 52% slučajeva. U 13% slučajeva tvrtke su bez ikakve kazne dopustile optuženim nasilnicima da se vrate na posao. 12% ih se moglo vratiti na posao bez isplate zaostalih plaća, u 20% slučajeva disciplinska kazna svedena je na suspenziju, a u 2% slučajeva na upozorenje.

Moralna pristranost

Novo istraživanje objašnjava jedan od razloga zašto se stvari tako događaju time što pokazuje da neki ljudi, uključujući menadžere, mogu biti moralno pristrani protiv žrtava seksualnog uznemiravanja, a naklonjeni osumnjičenim počiniteljima.

Četiri koautorice istraživanja kažu da je njihov rad inspiriran hrabrim ženama, kao što su Christina Blasey-Ford, koje su javno istupile s optužbama #MeToo, unatoč tome što su se morale suočiti sa "simpatičnim" osumnjičenicima.