ISTRAŽIVANJE urbanih praksi i politika fokusirano na slovenske i hrvatske gradove pokazalo je da građani ne mogu zamisliti daleku budućnost kada je riječ o planiranju gradova, istaknule su danas autorice antropološkog projekta Urbane budućnosti.

Bilateralni projekt Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje mogućnosti u nemirnim vremenima, koji su predstavile Valentina Gulin-Zrnić s Instituta za etnologiju i folkloristiku i Saša Poljak Istenič sa slovenskoga Inštituta za slovensko narodopisje, fokusiran je na istraživanje urbanih praksi i politika koje se tiču smjernica, agendi, strategija i vizija, kao i čimbenika svakodnevnoga života kroz koje se pokazuje određeni odnos građana prema budućnosti.

U povodu predstavljanja projekta Gulin-Zrnić je rekla Hini da nedostaje "budućnosne pismenosti" te da građani ne mogu zamisliti daleku budućnost kada je riječ o planiranju gradova.

"U samome početku, u prvoj godini, istraživanje je pokazalo da se jako malo razmišlja o budućnosti", rekla je sugovornica. U analizi vizija razvoja gradova, koje su dio gradskih strategija, komparacijom su uvidjeli da se vizije mogu primijeniti na bilo koji grad, nebitno je li u Hrvatskoj ili Sloveniji.

"Svugdje se razvijaju poduzetništvo, smart cities, povuku se pojmovi iz EU smjernica, obavi SWAT analiza, no građani na kraju nisu uopće povezani s tim idejama o gradu", uočile su autorice.

U sklopu projekta stoga smišljaju načine i alate kojima se na druge načine može imaginirati budućnost grada kako ne bismo bili pasivni ili nepripremljeni na nju. 

Građani nemaju povjerenja u vlast

"Nepovjerenje prema gradskim politikama proizlazi primarno iz načina na koji one funkcioniraju, a izrijekom se spominje korupcija, koja je već toliko kapilarna da će dugo trebati ljudima da steknu povjerenje u gradske uprave i da se udaljimo od 'economy of favours', kad se na razini razmjena usluga upravlja gradom, kad je osobni interes bitniji od komunalnoga", rekla je etnologinja.

No, to je proces koji se, po njezinim riječima, neće dogoditi preko noći ni s jednom promjenom vlasti, već je alat za vraćanje povjerenja ljudi u gradske vlasti građanska participacija koja ne smije ostati samo deklarativna, naglasila je Gulin-Zrnić.

Autorice su u tom kulturnoantropološkom projektu koristile kvalitativne metode istraživanja poput etnografije, terenskog rada, intervjua, promatranja sa sudjelovanjem, dok je drugi dio istraživanja vezan uz analizu dokumenata, strategiju i vizije koji definiraju određeni smjer urbane budućnosti.

Projekt Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje mogućnosti u nemirnim vremenima sufinancira Hrvatska zaklada za znanost i slovenska Javna agencija za znanstvenoraziskovalno in inovacijsko dejavnost.

Istraživanjem su obuhvaćeni Ljubljana, Zagreb, Rijeka, Kopar, Nova Gorica, Kutina, Maribor, Hvar i Petrinja.

Istraživanja su predstavile voditeljice projekta Valentina Gulin-Zrnić i Saša Poljak Istenič te članice projekta Jasna Čapo i Mirna Tkalčić Simetić.