Stručnjakinja o klaunovima: "Oni zaista mogu biti opasni, a djeca mogu doživjeti traumu"
Foto: Centar/Youtube
KRISTINA GVOZDIĆ, mag. psych., koja se aktivno bavi radom s maloljetnicima i djecom, iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, komentirala je pojavu klaunova u Hrvatskoj. Njen intervju sa stranice Centra prenosimo u cijelosti.
Što ovakav susret s klaunom može potaknuti kod djeteta ili mlade osobe?
Ovakav događaj u životu djeteta ili mlade osobe možemo kategorizirati kao traumatski događaj. Naime, traumatskim događajem nazivamo neki ugrožavajući događaj koji najčešće dolazi iznenadno i neočekivano, a na ljude djeluje uznemirujuće i stresno. Nakon traumatskih događaja kod osobe se može pojaviti niz reakcija koje se zajedničkim imenom nazivaju posttraumatske stresne reakcije. One mogu biti više ili manje intenzivne te, u težim slučajevima, ometati osobu u svakodnevnom funkcioniranju.
Kako djeca reagiraju na ovakve scene tj. susrete sa strašnim klaunovima?
Reakcije koje se najčešće pojavljuju su strah, šok, uznemirenost, vraćanje sjećanja na traumatski događaj i opetovano prepričavanje događaja, napetost, razdražljivost, smetnje spavanja, gubitak apetita, izbjegavanje osoba/mjesta/događaja... U ovom konkretnom slučaju postoji mogućnost razvijanja fobije od klaunova ili generalizacije tog straha na slične pojave (primjerice, maskirane ljude). S druge strane, sreća u nesreći je što je ovaj trend u vrlo kratkom roku postao toliko poznat da će većina onih koji se nađu oči u oči s klaunom, pomisliti da se radi o šali te će sve, u najgorem slučaju, završiti bježanjem i strahom koji će brzo biti zaboravljen.
Što učiniti ako se osoba ili njeno dijete nađu na meti ove vrlo neslane šale?
Nakon ovakvih iskustava djetetu je potrebno objasniti da na strašne događaje različiti ljudi različito reagiraju, ali da su sve te reakcije normalne jer su one način na koji se tijelo pokušava oporaviti i vratiti narušenu ravnotežu. Najvažnije od svega je djetetu pružiti podršku i pomoć kako bi vratilo sigurnost i povjerenje u svoju okolinu. Ukoliko promjene u ponašanju koje su ranije opisane potraju duže vrijeme ili su jako intenzivne i ometaju dijete u svakodnevnom funkcioniranju, predlažemo da potražite pomoć stručnjaka. S druge strane, dodatna opasnost „klaunova“ proizlazi iz deindividualizacije napadača. Deindividualizacija je izmijenjena svijest o sebi i svojoj ličnosti te gubitak vlastitog identiteta koja se objašnjava povećanom razinom aktivacije, odnosno uzbuđenjem.
U situaciji trenda maskiranja u klaunove, osoba koja je maskirana osjeća se kao pripadnik te skupine i poistovjećuje se s ostalima koji čine isto. Na taj način gubi dio svog identiteta i ponaša se po normama skupine. Maska ujedno čini da se osoba koju ju nosi osjeća zaštićeno jer ne može biti prepoznata. Zbog svega navedenog, „klaun“ može postati nasilniji, okrutniji i agresivniji nego što to osoba ispod maske zaista jest.
Smatrate li da je ovaj novi internetski trend opasan za djecu i mlade?
Budući da većina djece i mladih vidi ovaj trend samo kao dobru zabavu i šalu, smatram da je izuzetno važno razgovarati s njima o opasnostima koje iz njega proizlaze, upozoriti ih na moguće posljedice i objasniti im što se događa u glavama žrtve, ali i počinitelja, kako bi postali svjesniji svojih postupaka i reakcija.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati