ŠVEDSKI liječnik obiteljske medicine Jon Tallinger iz malog mjesta Eksjöa posljednjih je dana u Hrvatskoj citiran poput kakvog znanstvenika. U prilično alarmantnom članku u Večernjem listu Tallinger tvrdi kako u svojoj zemlji "svjedoči humanitarnoj katastrofi i kršenjima ljudskih prava jer se ljudima onemogućuje pravo na liječenje". Tallinger tvrdi kako je dobio smjernice u kojima se od njega kao liječnika traži da starijim bolesnicima s covidom-19 ne omogući liječenje, nego palijativnu skrb.

"Upute kažu da moram planirati tko će od mojih pacijenata dobiti palijativnu skrb. Ako je bolesnik bez daha i teško diše, preporučena terapija je morfij, kisik i ne spominju. Imam oko 2000 pacijenta i oni mi vjeruju. Regija želi da pripremim plan zbrinjavanja. Neću ni jednog pacijenta staviti na takvu listu jer imaju pravo na kisik, ne samo na morfij koji tek oteža disanje i sedira do smrti", rekao je Tallinger za Večernji list.

Ovako uznemirujuća informacija, koju je hrvatski dnevnik predstavio pod naslovom "Nema kisika za starce! Dajte im morfij", u svakoj bi civiliziranoj zemlji podigla uzbunu u javnosti. Liječnici i nadležne državne i javne ustanove morali bi obrazložiti o čemu se radi i zašto se starijim osobama uskraćuje odgovarajuća skrb.

Nitko u Švedskoj ne piše o ovom liječniku

U Švedskoj, međutim, ni jedan relevantan medij - ni nacionalna televizija, ni programi nacionalnog radija, ni vodeći portal i dnevni listovi - o Tallingerovim navodima nisu napisali ni slova. Uopće ga ne spominju. Nekoliko sličnih Tallingerovih tekstova objavljeno je, doduše, na par opskurnih ekstremno desnih portala. Je li moguće da u Švedskoj, poznatoj po demokratskim tradicijama i slobodi medija, vlada zavjera šutnje o tako važnoj temi? Izbjegavaju li vodeći švedski mediji osjetljiva pitanja koja bi mogla dovesti u pitanje švedske metode borbe protiv koronavirusa?

I to smo istražili i otkrili da gotovo ne prođe dan da se u nacionalnim medijima ne preispituje i otvoreno kritizira glavni švedski javnozdravstveni strateg Anders Tegnell i politika Zavoda za javno zdravstvo. Švedska, podsjetimo, ima već više od 3000 mrtvih i najmanje 25.000 zaraženih, što ju prema broju stanovnika svrstava među 10 najpogođenijih zemalja svijeta. Kritike su uglavnom argumentirane, a ponekad i vrlo oštre. Nekoliko je švedskih znanstvenika i protivnika Tegnellova pristupa nedavno glavnog državnog epidemiologa javno nazvalo "netalentiranim službenikom". Što bi ih onda moglo sprječavati da prepoznaju "humanitarnu katastrofu" o kojoj govori Tallinger?

Sami liječnici u stockholmskoj regiji nedavno su moćnom Inspektoratu za zdravstvo i socijalnu skrb (IVO) prijavili da su tijekom korona krize bili prisiljeni uskraćivati najbolju moguću njegu nekim pacijentima iako je u jedinicama intenzivnog liječenja bilo slobodnih kreveta. Čini se, naime, da su bolnički šefovi oklijevali popuniti odjele u strahu da će se pojaviti novi i još teži bolesnici za koje onda više neće biti mjesta. Inspektorat je odmah naglasio da je takva praksa neprihvatljiva i istragu proširio na sve stockholmske bolnice, a rezultati se još čekaju. Odgovorne osobe u bolnicama, pak, tvrde da su trijažni kriteriji uvijek isti i da se nisu mijenjali s pojavom koronavirusa. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, iako su neke bolnice preopterećene, oko 30 posto mjesta u jedinicama intenzivnog liječenja na nacionalnoj razini i dalje je slobodno. 

U dokumentu se kaže samo da netko možda neće imati koristi od terapije kisikom

Međutim, za Tallingerova otkrića nitko još zatražio nikakvu istragu. Laičkim čitanjem navodno spornog dokumenta o smjernicama za primjenu terapije kisikom kod starijih osoba s prethodnim bolestima, koju je sredinom travnja izdala švedska pokrajina Gävleborg, zaista se ne može pronaći ništa sporno i alarmantno. U dokumentu se jasno ističe da svakom slučaju treba pristupati individualno i da je moguće da starije osobe s teškim covidom-19 i više drugih bolesti neće imati koristi od terapije kisikom i intenzivne njege. Izričito se preporučuje da odluku o prijelazu na palijativnu skrb donesu zajednički dva liječnika u dogovoru s pacijentom i obitelji.

Hrvatski liječnik u Švedskoj: Ne vidim u dokumentu ništa sporno

Budući da su uvijek moguće zloporabe, iskrivljena tumačenja i prikrivanje spornih postupaka, za mišljenje o ovom dokumentu i općenito o smjernicama za liječenje starijih osoba i intenzivnoj skrbi pitali smo nekoliko hrvatskih liječnika u Švedskoj.

"Ne vidim ništa sporno u ovom dokumentu, lijepo piše da svaki slučaj treba promatrati individualno i da intenzivno liječenje nije univerzalno rješenje za sve pacijente. Ne znam kako se radi u drugim bolnicama, ali meni nikad nitko u Švedskoj nije rekao da stariju osobu ne smijem staviti na kisik ili liječiti u jedinici intenzivne skrbi. Prvi ne bih pristao na takvo nešto. Uostalom, mislim da nema bolnice u Švedskoj koja trenutačno na kisiku ili intenzivnoj nema osobu stariju od 80 godina", rekao je jedan hrvatski anesteziolog koji radi u središnjoj Švedskoj, a njegova je kolegica iz druge švedske bolnice dodala:

"Mi smo dobili naputak da pacijentima koji su već od prije na palijativnoj skrbi pri otežanom disanju dajemo morfij, a ne kisik. Naime, znanstveno je dokazano da morfij kod takvih pacijenata olakšava tegobe bolje od kisika. Pacijente koji nisu palijativni, bez obzira na starost, primit ćemo i liječiti, ako treba i kisikom."

"Mislim da se jedinicu intenzivnog liječenja često doživljava kao čarobni štapić koji će riješiti sve zdravstvene probleme. Intenzivno liječenje ne mogu podnijeti baš svi pacijenti, ono često ostavlja teške posljedice po organizam i švedski zdravstveni sustav upravo se bavi otvaranjem posebnih odjela za oporavak bolesnika nakon intenzivne", istaknula je i treća hrvatska liječnica koju smo kontaktirati po ovom pitanju.

Mediji puni svjedočanstva starijih ljudi koji su ozdravili

Ktome, švedski su mediji prepuni svjedočanstava 90-godišnjaka, pa i starijih, koji govore kako su preboljeli covid-19 zahvaljujući odličnoj bolničkoj skrbi tijekom koje su dobili i – kisik. Naravno, nije sve ružičasto, česte su i sasvim obrnute priče i slučajevi u kojima se ističu sporne liječničke procjene i zakašnjele reakcije te pacijenti koji zbog naglog pogoršanja nisu ni stigli do bolnice. No, ukupna statistika ukazuje na to da švedski zdravstveni sustav (koji ne treba poistovjećivati sa švedskim mjerama borbe protiv pandemije) nije neuspješan u borbi protiv covida-19, posebice kad je u pitanju intenzivna skrb.

"Sedam od deset pacijenata koji su zbog koronavirusa primljeni na gerijatrijske odjele u stockholmskoj regiji preboljelo je covid-19 i otpušteno je kućama. Među ostalim, dobivali su kisik, antibiotike i nutricionističke pripravke", objavila je krajem travnja web stranica švedske nacionalne televizije, koja se u posljednje vrijeme, kao i većina vodećih švedskih medija, više bavi pitanjem zašto se koronavirus tako lako i brzo proširio po staračkim domovima širom Švedske. 

Dodajmo na kraju da je dr. Tallinger, odnosno Doktor Zviždač, kako se voli predstavljati, u cijeloj brizi za liječenje starijih osoba vidio i priliku za zaradu. Kao poduzetnik i vlasnik privatne ordinacije, prije petnaestak dana poslao je otvoreno pismo švedskom premijeru Stefanu Löfvenu i ponudio da će uz razumnu naknadu isporučiti sustave za terapiju kisikom po švedskim hotelima i staračkim domovima. Cijena? Samo 600.000 eura za prvih šest sustava... 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.