NEDAVNA zapljena broda iz ruske "flote u sjeni" u Finskoj potaknula je tajne pregovore o zapljeni ruskih tankera koji prevoze naftu i sumnjiče se za sabotaže podmorske infrastrukture, javlja Politico.

Baltičke zemlje, uključujući Finsku, Estoniju, Litvu i Latviju, razmatraju nove mjere za zapljenu brodova za koje sumnjaju da režu podmorske kablove ili ilegalno prevoze rusku naftu. Planiraju koristiti međunarodno pravo, zakone protiv piratstva i pravila o osiguranju, potvrdila su dvojica diplomata EU i dvojica estonskih dužnosnika.

Ako se međunarodno pravo pokaže neučinkovitim, zemlje bi mogle zajednički donijeti nove nacionalne zakone kako bi lakše zaplijenile više brodova na otvorenom moru.

Sankcije ne daju željene rezultate

Ove nove inicijative dolaze usred frustracija zbog sve slabijeg učinka zapadnih sankcija protiv Rusije, gotovo tri godine nakon što je Moskva pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu.

U isto vrijeme Kijev se suočava s poteškoćama na prvoj crti bojišnice, a EU zemlje postaju oprezne zbog nepredvidivog pristupa američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Rusiji.

"Prijetnje su stvarne"

Rusija i dalje prevozi naftu i izbjegava sankcije koristeći "flotu u sjeni" – flotu starih brodova nejasnog vlasništva i nepoznatog osiguranja. Izvoz nafte i plina čini gotovo polovinu prihoda ruskog proračuna.

"Blizu 50 posto sankcionirane trgovine ruskom naftom morem prolazi kroz Finski zaljev", rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna. "Prijetnje okolišu su stvarne, kao i napadi na našu podmorsku infrastrukturu", dodao je.

"Pitanje je sada što možemo učiniti s tim brodovima", rekao je Tsahkna za Politico. "Ne možemo blokirati cijelo more, ali možemo pojačati kontrolu. Ima puno mogućnosti", dodao je.

Tri ključne opcije

Razgovori su dobili novi zamah nakon što je Finska u prosincu zaplijenila brod iz "flote u sjeni" osumnjičen za sabotažu energetskih i telekomunikacijskih kabela u Baltičkom moru. Prema dužnosnicima, razmatraju se tri ključne opcije:

• Zapljena brodova zbog prijetnje okolišu – ako postoji rizik od izlijevanja nafte.
• Primjena zakona protiv piratstva – zapljena brodova koji ugrožavaju podmorsku infrastrukturu.
• Donošenje novih nacionalnih zakona – olakšavanje zapljene brodova dalje od obale, uključujući obveznu upotrebu vjerodostojnih osiguravatelja za tankere u Baltičkom moru.

U svim slučajevima zemlje planiraju zatražiti koordinaciju s Europskom unijom kako bi njihove akcije imale dodatnu legitimnost. Prema litavskom ministru energetike Žygimantasu Vaičiūnasu, "EU bi mogla objaviti izjavu o tumačenju međunarodnog prava kao prvi korak u jačanju ovih napora."

Baltičko more ključna je ruta za ruski izvoz nafte. Prošle godine 348 brodova iz "flote u sjeni" isplovilo je iz baltičkih luka, čineći 40 posto ukupne prodaje ruske nafte. Ova brojka odgovara trećini godišnjeg ruskog obrambenog proračuna.

Što je "flota u sjeni"?

Ruska "flota u sjeni" odnosi se na sve veći broj starih i često tehnički neispravnih tankera čije je vlasništvo skriveno preko mreže off-shore kompanija, a osiguranje neprovjereno ili uopće ne postoji.

TI brodovi služe za prijevoz ruske nafte izvan dosega međunarodnih sankcija izbjegavajući nadzor i koristeći rute daleko od glavnih trgovačkih putova.

Problematični su jer predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš s obzirom na to da su podložni havarijama, a sumnja se i da često sudjeluju u sabotažama podmorske infrastrukture, poput energetskih i komunikacijskih kabela, čime direktno ugrožavaju sigurnost.