Foto: Ivo Čagalj/Pixsell

U SPLITU je posljednjih dana teško ostati normalan. Jedan dan ne valja voda, drugi dan u glavu puca smrad s Karepovca, gradskog smetlišta koje je desetljećima velikodušno primalo i škovace okolnih gradova i općina. Što Splićani i Solinjani, ovisno o buri ili jugu, udišu, ne znamo pouzdano jer se mjerni uređaji za plinove nabavljaju u hodu, a svoje rezerve oko zdravlja građana jučer je plasirala i šefica Higijenskog zavoda u Splitu Jasna Ninčević, ista osoba koja je prije samo dva mjeseca tvrdila da njena ustanova nije dužna mjeriti i pratiti sve te otrove koji se dižu s Karepovca.

Borba za glavnu fotelju Higijenskog zavoda

Njen istup jučer je ubrzao povratak gradonačelnika Andre Krstulovića Opare na posao. Prvi put nakon loše dijagnoze pojavio se u Banovini, novinarima je na pitanje o Ninčević odgovorio da je odlučan da raskine s takvom politikom. Opara, dakako, zna puno više nego što je rekao novinarima, a to je da u Zavodu već dobre pola godine traje veliki obračun između Ninčević i Nenada Periša, šefa Odjela za kvalitetu zraka i tla, izglednog nasljednika na čelu Zavoda.

Kada je Periš zatražio instrumente za mjerenje na Karepovcu, Ninčević je osnovala istražnu komisiju da provjeri sve njegove nabave u posljednje četiri godine, a za nove uređaje nije htjela ni čuti. Aparate je zatražila Čistoća koja upravlja Karepovcem. Tada nisu trebali, a sada ne znamo što udišemo?! Situaciju s Ninčević trebao bi riješiti HDZ, on kontrolira Županiju koja je osnivač Higijenskog, a ravnateljica je odnedavno i njihova članica. Na čelo Zavoda je došla 2010. godine iz Kerumove kvote. Od 2013. više je nisu vidjeli u HGS-u, otkrio je jučer Jure Šundov.

Nevjerojatno, ali ispada da se zbog borbe za prvu fotelju Zavoda za javno zdravstvo ne mogu nabaviti uređaji, niti dobiti kompletna slika situacije na Karepovcu. 

Kerum ulupao novac za sanaciju u Zapadnu obalu pred svojim hotelom

Nije to jedini apsurd vezan uz taj nesretni Karepovac, na koji se tone smeća odlažu punih 50 godina. U gradskim četvrtima koje okružuju smetlište tradicionalno se glasa za Keruma i HDZ. Kerum je za vrijeme svog mandata preusmjerio 80 milijuna kuna koje su Splićani skupljali za sanaciju Karepovca u uređenje Zapadne obale koja se nalazi točno ispred hotela Marjan. Zapadna obala se uredila, Kerum je postavio vječni znamen da se zna da je to urađeno za vrijeme njegovog mandata, a Karepovac se za to vrijeme sve više "debljao" i gušio tradicionalne Kerumove birače. Kerum je u međuvremenu izgubio Marjan, a Karepovac je dočekao njegovog nasljednika Ivu Baldasara.

Građani iz kotareva koji okružuju Karepovac su se organizirali i tražili hitnu akciju. Baldasar im je došao u kvart i kazao da je nestao novac koji se prikupljao za sanaciju. Tih dana bio je i u Državnom odvjetništvu koje je istraživalo nenamjensko trošenje sredstava za Karepovac. Gotovo pa očekivano nisu utvrdili postojanje kaznenog djela jer nitko nije uzeo novac i stavio ga u džep, nego je skucan na Zapadnu obalu. Kerum dakako nije imao na umu javne potrebe, nego je s gradskim novcem htio podići vrijednost svog hotela.  Njegovi birači s Kamena i Kile nisu mu to uzeli za zlo, premda im je smrad sa smetlišta bio neizdrživ.

Karepovac na limitu

Nakon Keruma i Baldasara, u Banovinu je stigao Opara, a s njim i konačno početak sanacije Karepovca koji je pod nevjerojatnom turističkom ekspanzijom narastao do krajnjih granica. Još koja godina i smeće doslovno ne bi imali više gdje odlagati. Nakon što su bageri zaorali po smeću, smrad više nije bio ekskluzivitet splitskih rubnih naselja, nego se proširio po svim dijelovima grada. Po jugu afanavaju Solinjani, po buri se ne da živjeti u Splitu. Smrad dopire čak i do zapadnog ruba grada, Instituta na Marjanu i elitnih splitskih četvrti Meje i Bačvice. Guše se i u splitskoj bolnici kojoj gravitira 500 tisuća ljudi.

Najnovije, Ministarstvo zaštite okoliša naložilo je od preksutra obaveznu primjenu biokemijskih sredstava za ublažavanje smrada i pokrivanje otkopa geosintetičkim materijalima. Neće posve neutralizirati smrad, ali bi trebali pomoći. Koliko će i to biti od koristi, ostaje vidjeti.

Tko će za odmor poželjeti grad smrada bez pitke vode?

Poseban je problem s Karepovcem turistička sezona. Nema dana da se ne piše o sanaciji i smradu u kojem se guši grad. Kako će sve to djelovati na privrednu granu koja je Splićanima postala primarna u preživljavanju, a to je turizam? Grad koji je u svega par godina utrostručio svoje smještajne kapacitete, mahom u privatnom smještaju, ovisi o gostima, kojih je iz godine u godinu sve više. No, tko će za odmor poželjeti grad smrada bez pitke vode? Koliko će pomoći obustava radova u sezoni, kako pojasniti fureštima da Split smrdi od kraja rujna do početka lipnja, a ne i usred ljeta?