GRANICA između Sjeverne i Južne Koreje prekrivena je slojevima guste bodljikave žice i stotinama stražarskih postaja. Ali među njima se nalazi nešto neobično: golemi zvučnici u kamuflažnim bojama. BBC piše kako neki zvučnici puštaju južnokorejske pop pjesme pomiješane s poticajnim porukama.

"Kada putujemo u inozemstvo, to nas osnažuje", grmio je ženski glas preko granice. Bila je to očita provokacija s obzirom na to da Sjevernokorejcima nije dopušteno napustiti zemlju. Sa sjevernokorejske strane dopirala je propagandna glazba kojom režim pokušava zagušiti provokativne emisije.

Pjongjang nastoji spriječiti protok informacija

Sjeverna i Južna Koreja tehnički su još uvijek u ratu, a iako se granate više ne ispaljuju, obje strane sada vode suptilni informacijski rat. Južna strana pokušava prenijeti informacije na Sjever, dok sjevernokorejski vođa Kim Jong-Un očajnički nastoji to spriječiti, pokušavajući zaštititi svoj narod od vanjskih informacija.

Sjeverna Koreja jedina je zemlja na svijetu u kojoj internet nije raširen. Sve televizijske postaje, radijske postaje i novine kontrolira država.

"Kontrola se provodi zbog mitologije obitelji Kim. Mnogo toga što govore ljudima su laži", kaže Martyn Williams iz washingtonskog Stimson Centra i stručnjak za sjevernokorejsku tehnologiju i informacije.

Ako se te laži raskrinkaju, režim bi mogao pasti, razmišlja Južna Koreja. Zvučnici su samo jedno oružje koje koristi južnokorejska vlada, a u pozadini cvjeta sofisticiraniji podzemni pokret. Mali broj radijskih postaja i neprofitnih organizacija odašilje informacije u zemlju u gluho doba noći na kratkim i srednjim radio valovima kako bi Sjevernokorejci mogli slušati u tajnosti.

Tisuće USB memorijskih uređaja i micro-SD kartica također se svaki mjesec prokrijumčare preko granice. Na njima su južnokorejski filmovi, TV drame i glazba, kao i vijesti, sve s ciljem osporavanja sjevernokorejske propagande.

Trump ukinuo financiranje propagandnih aktivnosti

Međutim, strahuje se da Sjeverna Koreja počinje prevladavati. Ne samo da Kim oštro kažnjava one koje uhvati s tim stranim sadržajem, nego bi i budućnost tog rada mogla biti dovedena u pitanje.
Velik dio aktivnosti financira američka vlada, a predsjednik Donald Trump namjerava to ukinuti ili smanjiti.

Svaki mjesec zaposlenici Unification Media Groupa (UMG), južnokorejske neprofitne organizacije, sastavljaju popise za reprodukciju za koje se nadaju da će odjeknuti na Sjeveru. Zatim ih učitavaju na uređaje koji su kategorizirani prema riziku.

Na USB memorijskim uređajima s niskim rizikom nalaze se južnokorejske TV drame i pop pjesme. Nedavno su uključili Netflixovu romantičnu seriju "When Life Give You Tangerines" i hit popularne južnokorejske pjevačice i reperice Jennie.

Visokorizični sadržaji uključuju ono što tim naziva "obrazovnim programima": informacije za podučavanje Sjevernokorejaca o demokraciji i ljudskim pravima, sadržaj kojeg se Kim najviše boji. Diskovi se zatim šalju na kinesku granicu gdje ih pouzdani partneri UMG-a prenose preko rijeke u Sjevernu Koreju uz ogroman rizik.

Sjevernokorejski prebjezi kažu da ih je strani sadržaj motivirao

Južnokorejske TV drame mogu se činiti bezazlenima, ali otkrivaju mnogo toga o običnom životu. To ističe njihovu slobodu i ukazuje koliko Sjeverna Koreja zaostaje. To osporava jednu od Kimovih najvećih laži: da su oni na Jugu siromašni i potlačeni.

"Neki nam ljudi kažu da su plakali gledajući te drame i da su zbog njih prvi put počeli razmišljati o vlastitim snovima", kaže Lee Kwang-Baek, direktor UMG-a. Teško je točno znati koliko ljudi pristupa tim USB memorijskim uređajima, ali svjedočanstva nedavnih prebjega sugeriraju da se informacije šire i da imaju učinak.

"Većina nedavnih sjevernokorejskih prebjega kaže da ih je strani sadržaj motivirao da riskiraju živote i pobjegnu", kaže Sokeel Park, čija organizacija Liberty in North Korea radi na distribuciji tog sadržaja.

U Sjevernoj Koreji nema političke oporbe ni disidenata, ali Park se nada da će neki biti inspirirani za pojedinačne akcije otpora. Kang Gyuri, koja ima 24 godine, odrasla je u Sjevernoj Koreji gdje je prodavala ribu. Zatim je krajem 2023. pobjegla brodom u Južnu Koreju. Kaže da ju je dijelom potaknulo gledanje stranih TV emisija.

"Odjednom sam imala potrebu otići"

"Osjećala sam se toliko sputano i odjednom sam imala potrebu otići", govori Gyuri, koja se sjeća kako je kao dijete s majkom slušala radijske emisije. Prvu K-dramu gledala je kada je imala 10 godina.

Godinama kasnije doznala je da se USB memorijski uređaji i SD kartice krijumčare u zemlju unutar kutija s voćem. Što je više gledala, to je više shvaćala da joj vlada laže: "Prije sam mislila da je normalno da nas država toliko ograničava. Mislila sam da i druge zemlje žive pod tom kontrolom. Ali onda sam shvatila da je to samo u Sjevernoj Koreji."

Gotovo svi koje je poznavala gledali su južnokorejske TV emisije i filmove. S prijateljicama je razmjenjivala memorijske uređaje: "Razgovarali smo o popularnim dramama i glumcima te K-pop idolima za koje smo mislili da su zgodni, poput nekih članova BTS-a. Također bismo razgovarali o tome koliko je južnokorejsko gospodarstvo razvijeno."

Nove električne ograde duž granice s Kinom

Kim Jong-Un, itekako svjestan ove prijetnje svom režimu, uzvraća udarac. Tijekom pandemije izgradio je nove električne ograde duž granice s Kinom, čime je otežao krijumčarenje informacija.
A novi zakoni uvedeni nakon 2020. povećali su kazne za one koji budu uhvaćeni kako konzumiraju i dijele strani medijski sadržaj.

"Ovi mediji nekada su se mogli kupiti na tržnicama, ljudi su ih otvoreno prodavali, ali sada ih možete dobiti samo od onih kojima potpuno vjerujete", kaže Lee. Nakon što je počelo suzbijanje, Gyuri i njezine prijateljice postale su opreznije. Kaže da su neki mladi ljudi pogubljeni jer su uhvaćeni s južnokorejskim sadržajem.

Nedavno je Kim također počeo suzbijati ponašanje koje bi se moglo povezati s gledanjem K-drama. Godine 2023. kriminalizirao je korištenje južnokorejskih izraza ili razgovor južnokorejskim naglaskom. Članovi "mladih ophodnih odreda" patroliraju ulicama s ciljem nadziranja ponašanja mladih ljudi.

Gyuri se prisjeća da su je sve češće zaustavljali i upozoravali jer se odijevala i uređivala kosu poput Južnokorejki. Odredi bi joj oduzimali telefon i čitali poruke kako bi provjerili nije li koristila južnokorejske izraze. Zbog svih ovih mjera suzbijanja vjeruje da Sjeverna Koreja sada počinje preuzimati kontrolu u ovom informacijskom ratu.

"Prozor u svijet sada je zatvoren"

Nakon povratka predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću početkom ove godine sredstva su ukinuta za brojne organizacije za pomoć, uključujući neke koje su radile na informiranju Sjevernokorejaca.

Također je suspendirao sredstva za dvije novinske službe, Radio Free Asia i Voice of America (VOA), koje su svake noći emitirale u Sjevernu Koreju. Trump je optužio VOA da radi protiv njega, dok je Bijela kuća rekla da će taj potez "osigurati da porezni obveznici više ne financiraju radikalnu propagandu".

Ali Steve Herman, bivši šef ureda VOA sa sjedištem u Seulu, tvrdi: "To je bio jedan od rijetkih prozora u svijet koji su imali ljudi u Sjevernoj Koreji, a sada je utihnuo bez ikakvog objašnjenja."