TVRDNJE Tomislava Domazet-Loše na prosvjedu protivnika covid-potvrda na Markovom trgu u Zagrebu da je cijepljenje opasno molekularno tetoviranje, naišla je na kritike u znanstvenoj zajednici, ali i na društvenim mrežama.

Na naš upit od poruka Domazet-Loše ogradio se i njegov matični Institut Ruđer Bošković.

Tko je Domazet-Lošo i što je jučer rekao?

Podsjetimo, Domazet-Lošo, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i sin umirovljenog admirala Davora Domazet-Loše, na jučerašnjem prosvjedu protiv covid-potvrda u Zagrebu je ustvrdio da su mRNA cjepiva jako opasna.

"Moja poruka je vrlo kratka, ovdje sam da obranim znanstvenu istinu. Cijeli život se bavim mRNA molekulama. Ja dobro znam da se one ugrađuju u genom i da su cjepiva na bazi mRNA vrlo opasna genska terapija i mogu izazivati tumorske bolesti i mijenjati genom naše djece", rekao je.

"Cijepljenje je molekularno tetoviranje i uništavanje budućih generacija. Svi koji vam govore drugačije nemaju pojma i nisu to studirali", dodao je.

>Sin admirala Domazet-Loše na prosvjedu u Zagrebu: Cjepivo je molekularno tetoviranje

Dva imunologa kritiziraju izjave Domazet-Loše

Za mišljenje o tvrdnjama Domazet-Loše Index je zamolio dvojicu imunologa s Medicinskog fakulteta u Rijeci, Bojana Polića i Zlatka Trobonjaču.

Polić kaže da izjave o genotoksičnosti mRNA cjepiva nisu potkrijepljene nikakvim znanstvenim dokazima i doprinose daljnjem zbunjivanju ljudi.

"Istraživanje dostave i  upotrebe izvanjske mRNA u cilju proizvodnje proteina datira iz ranih 90-ih godina, kada su testirana prva injiciranja mRNA u miševe. Od tada do danas je prošlo 30 godina tijekom kojih se ova tehnologija eksperimetalno usavršava, što je nedavno dovelo i do upotrebe prvih mRNA u cjepivima protiv virusa SARS-CoV-2", rekao nam je Polić.

"Koliko mi je poznato, do sada nisu uočena nikakva genotoksična djelovanja tako korištenih mRNA na životinjskim modelima, a također nisu primijećena takva djelovanja ni u humanoj upotrebi. Ako hipotetski govorimo o genotoksičnosti RNA, onda bi eventualna genotoksičnost same virusne RNA koja generira 30 različitih proteina trebala biti puno veća ugroza od upotrebe mRNA u cjepivima. No, do sada nema nikakvih dokaza da se ni virusna RNA ili mRNA iz cjepiva integrira u naš genom", kaže Polić.

Trobonjača: Ne znam zašto se dijele takve netočne informacije

Trobonjača tvrdi da bi povjerovati da se stanična mRNA može prepisati u DNA značilo napustiti temeljnu dogmu molekularne biologije i sve ono što smo proteklih 50 godina učili i znali.

"Promet između citoplazme i jezgre strogo je reguliran u smislu da mRNA molekule izlaze iz jezgre, ali ne i obrnuto. Bez ulaska u jezgru nemoguće je djelovati na genetsku šifru. Ne znam zašto se takve netočne informacije dijele i koji je krajnji smisao, no sigurno ne koriste našim ljudima jer ih dovode u dvojbe oko cijepljenja i dodatno izlažu potencijalno vrlo opasnoj bolesti", tumači Trobonjača.

Izjavu Davora Domazet-Loše na Twitteru je detaljno secirao korisnik BaboliDaboli.

Cijelu objavu i diskusiju možete vidjeti na Twitteru, a mi ćemo ovdje prenijeti samo neke naglaske.

"Iz perspektive onoga čime se čovjek bavi teško je ignorirati autoritet s kojim to govori. Zato je, ukoliko je to što govori nedokazano ili dvojbeno, njegova odgovornost za posljedice mnogo veća od one nekog svećenika koji viče 'sotonska posla'.

"mRNA molekule se ne ugrađuju u genom"

mRNA molekule se ne ugrađuju u genom. mRNA molekule daju upute staničnoj 'mašineriji' (ribosomima) da proizvedu nekakav protein. Naše vlastite stanice koriste mRNA da uputu zapisanu u našim genima pošalju u 'proizvodnju'.

mRNA molekule u stanicama ne opstaju baš dugo, različita istraživanja utvrdila su da vrijeme poluraspada mRNA (vrijeme u kojem se neka količina mRNA prepolovi) kod sisavaca i ljudi iznosi svega nekoliko sati.

No, mRNA cjepiva protiv SARS-CoV-2 jesu svojevrsni 'lopovi'. Umjesto da se u tijelo šalje cijeli oslabljeni virus SARS-CoV-2, što nije bez rizika, a zahtijeva i baratanje velikim količinama pravog virusa u proizvodnji, ideja je da se u tijelo šalje 'osobna iskaznica' virusa.

Tu 'osobnu iskaznicu' u ovom slučaju predstavlja cijeli protein šiljka virusa. Bez ostatka virusa taj protein nema drugu funkciju osim da nauči naš imunosni sustav da prepozna 'strano tijelo' i da prepozna isti takav šiljak ako/kad jednom pravi virus uđe u naš organizam.

A zašto su mRNA cjepiva 'lopovi'? Zato što ona ne isporučuju u naše tijelo proizvedeni protein šiljka, nego podvaljuju našim stanicama uputu (nacrt) za proizvodnju proteina šiljka. mRNA cjepivo tako 'posuđuje' od naših stanica i 'tvornicu' i 'sirovine'.

Može li se mRNA tehnologija koristiti za gensku terapiju (izmjenu gena)? Može, ukoliko se koristi za dostavu uputa za proizvodnju nukleaza u stanicu. No ni u tom scenariju mRNA nije ono što mijenja gene niti se mRNA ugrađuje u gene.

Zašto je mRNA prikladniji mehanizam dostave?

Dapače, iako je mRNA mehanizam dostave koji je manje stabilan od mehanizma DNA dostave, čak i kad nam je cilj izmjena gena, mRNA je prikladniji baš zato što ne djeluje u jezgri stanice i što je najmanje rizičan u smislu integracije u genom.

Optuživanje mRNA tehnologije za izmjenu genoma je slično optuživanju šprice za učinke koje u tijelu ima ubrizgana droga iako je šprica samo alat. Istom špricom može se ubrizgati i antibiotik i vitamini i - cjepivo. Pa i hormoni u postupku medicinski potpomognute oplodnje.

Činjenica jest da zbog potrebe za što bržom raspoloživošću cjepiva još uvijek nisu završili krakovi kliničkih ispitivanja koji se odnose na dugoročne učinke cjepiva, no zasad nema nikakvih informacija o genotoksičnosti bilo kojeg cjepiva.

I iako se mRNA molekule ne smatra genotoksičnim, to ne znači da ne bi bilo dobro da se provedu i ciljana istraživanja ni da druge komponente cjepiva koje se koriste za omatanje mRNA ili razrjeđivanje aktivne tvari nisu potencijalno genotoksične.

Dapače, kad se radi o Pfizer-BioNTech cjepivu, dio jedne komponente cjepiva ima potencijal za genotoksičnost, no on je utvrđen kod svakodnevne primjene milijun puta veće količine te tvari od one koja se nalazi u jednoj dozi cjepiva.

"Bez obzira na znanstvenu pozadinu, Domazet-Lošo je klevetnik"

Mutagenim tvarima smo stalno izloženi i u našem okolišu, hrani, vodi, lijekovima pa je za bilo koje cjepivo nemoguće tvrditi da ne postoji baš nikakav rizik genotoksičnosti. No to ne znači da se treba bez dokaza tvrditi da ona jesu genotoksična.

U tom smislu je, barem dok sam ne provede ili se ne pozove na provedenu studiju genotoksičnosti mRNA cjepiva, bez obzira na svoju znanstvenu pozadinu, Tomislav Domazet-Lošo tek - klevetnik. A i poprilični licemjer.

...

A nije li, što se tiče rizika za razvoj karcinoma, virus SARS-CoV-2, koji će, kako stvari stoje, kad-tad doći do svakog od nas, puno opasniji? Nije li doprinos virusa u izazivanju karcinoma već znanstveno dokazan?", napisao je BaboliDaboli.

I Polić i Trobonjača potvrdili su nam da se slažu sa svim kritikama na Lošin račun koje je objavio korisnik Twittera. 

IRB: Domazet-Lošo iznio je vlatito mišljenje, a ne stav Instituta 

Iz Instituta Ruđer Bošković su na upit Indexa odgovorili sljedeće:

"Dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo je zaposlenik Instituta Ruđer Bošković sa sedamdeset posto radnog vremena te zaposlenik Hrvatskog katoličkog sveučilišta s trideset posto radnog vremena. Institut Ruđer Bošković je javni znanstveno-istraživački institut i kao takav promiče jedino znanstveno dokazane činjenice i iz njih izvedene preporuke. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su jasne", odgovorili su iz Ruđera.

"Cijepiti se trebamo. Cjepiva prolaze brojna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti te se potom pomno nadziru. Do sada provedena istraživanja, pokazuju da cjepiva pomažu u sprječavanju težih oblika bolesti i smrti. Sijedom navedenog, izjave koje je dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo iznio u medijima su njegovo vlastito mišljenje i ne predstavljaju stav Instituta Ruđer Bošković", navodi se u odgovoru IRB-a.