ZAMJENICA ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin jučer ujutro je u razgovoru za HRT rekla da se osobe koje su cijepljene mogu zaraziti, ali se procjenjuje da su za to barem 10 puta manje šanse nego kod osoba koje nisu cijepljene

>> Pavić Šimetin: Deset puta je manja vjerojatnost da se cijepljeni zarazi

Mnogima značenje tog podatka vjerojatno neće reći sve što o osobnoj i skupnoj zaštiti cjepiva treba znati pa je dobro stvari staviti u kontekst.

Necijepljeni će se prije ili kasnije zaraziti

Prije svega, važno je napomenuti da brojni stručnjaci upozoravaju da će se virusom SARS-CoV-2 prije ili kasnije najvjerojatnije zaraziti svi necijepljeni jer on neće nestati, već će poput drugih respiratornih bolesti – sezonskih prehlada i gripa – postati endemska bolest i cirkulirati svijetom.

To znači da u stvarnosti svatko ima na raspolaganju samo dvije opcije – da se cijepi i prihvati rizik vrlo rijetkih ozbiljnijih nuspojava i eventualno proboja infekcije uz mnogo blažu bolest, ili da se ne cijepi i prihvati rizik mnogo ozbiljnijih posljedica.

Ukratko, ako se niste cijepili, nije pitanje hoćete li se zaraziti nego kada.

Ako ste pak cijepljeni, situacija je malo kompleksnija. 

>> Covid će vjerojatno postati endemska bolest. U Portugalu se to već događa?

Vjerojatnost zaraze i smrti cijepljenih ovisi o nizu faktora

Kolika je vjerojatnost da će se zaraziti cijepljene osobe? To ovisi o više faktora. Naime, niti jedno cjepivo ne štiti od delta soja 100%, međutim cjepiva ipak imaju dobru učinkovitost koja se ponešto razlikuje među cjepivima.

Osim toga, zaštita od zaraze koju pružaju cjepiva s vremenom pada. Nadalje, hoće li se cijepljeni zaraziti ili ne, ovisit će i o tome koliko su jako i koliko često izloženi virusu. Primjerice, nije svejedno je li netko u kontaktu sa zaraženom osobom na tržnici, na otvorenom ili u zajedničkom kućanstvu. Konačno, vjerojatnost infekcije će ovisiti i o tome kakav je imunosni odgovor neke osobe na cjepivo.

Vjerojatnost da će netko cijepljen ili necijepljen teško oboljeti i umrijeti također ovisi o brojnim faktorima. Prije svega ovisi o dobi i zdravstvenom stanju osobe. Također ovisi o imunosnom odgovoru na cjepivo te o vremenu koje je prošlo od cijepljenja.

No, unatoč određenim nepoznanicama, odnosno varijablama, istraživanja koja se provode u stvarnom svijetu dobro ilustriraju što se može očekivati od cjepiva. Ona su pokazala da cjepiva u značajnoj mjeri smanjuju vjerojatnost zaraze te da još bolje štite od teškog obolijevanja i smrti.

Za nas u Hrvatskoj posebno je interesantno vidjeti što istraživanja kažu o cjepivima odobrenim u Europi koja se kod nas mogu dobiti – AstraZeneca, Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson.

Također je dobro znati koliko se cijepljenjem smanjuje prijenos virusa.

AstraZeneca

Cjepivo AstraZeneca koje djeluje na principu adenovirusa kao vektora koji prenosi informaciju o genskom kodu proteina spike virusa SARS-CoV-2 daje se u dvije doze.

Analiza više od 100.000 slučajeva covida-19 u Škotskoj, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine (NEJM) pokazala je da cjepivo AstraZeneca pruža zaštitu od smrti oko 90%.

Prema objavljenim studijama ono se pokazalo 69% učinkovitim protiv visokog virusnog opterećenja deltom 14 dana nakon druge doze, no kroz 90 dana zaštita je pala na 61%.

Pfizer-BioNTech

Pfizerovo mRNA cjepivo, koje se daje u dvije doze, odobreno je za sve starije od pet godina. Zabilježene su tek vrlo rijetke ozbiljnije nuspojave upale srca poput miokarditisa i perikarditisa kod mladih – oko 12.6 slučajeva na milijun. No u većini slučajeva one prolaze same od sebe bez potrebe za liječenjem.

Klinička ispitivanja pokazala su da Pfizer štiti oko 95% od infekcija te između 95.3% i 100% od težih obolijevanja i smrti.  

Jedno istraživanje s više prikupljenih podataka utvrdilo je da je zaštita od infekcija nešto manja nakon 6 mjeseci - oko 84%, iako je učinkovitost protiv teške bolesti i dalje bila visoka – oko 97%.

Pfizer dobro štiti i protiv mutiranih sojeva.

U dvije studije temeljene na cijepljenju iz stvarnog svijeta utvrđeno je da je Pfizerovo cjepivo više od 95% učinkovito protiv teške bolesti ili smrti od alfa varijante (tzv. britanski soj) i Beta varijante (tzv. afrički soj).

Učinkovitost protiv delte nešto je manja. Prema jednom izraelskom istraživanju, Pfizer štiti oko 39% protiv infekcije, ali oko 90% protiv teške bolesti.

Važno je istaknuti da istraživanja pokazuju da treća doza Pfizera podiže zaštitu na oko 95%. Za sada još nije poznato koliko brzo efekt treće doze slabi jer se primjenjuje tek nekoliko mjeseci.

Moderna

Modernino mRNA cjepivo, koje se daje u dvije doze, za sada je odobreno za starije od 18 godina. Kompanija tvrdi da je dobro i za sve starije od 12.

Američka administracija za hranu i lijekove (FDA), slično kao i za Pfizer, izdala je upozorenje da postoji moguća povezanost između podjednako rijetkih upala srca i Moderninog cjepiva.

Klinička ispitivanja pokazala su da je Moderna u sprječavanju infekcija podjednako učinkovita kao Pfizer – oko 95%. New England Journal of Medicine utvrdio je da je cjepivo Moderna 96.3% učinkovito u prevenciji simptomatskih bolesti kod zdravstvenih radnika u usporedbi s 88.8% za Pfizer. CDC je pak utvrdio da je učinkovitost Moderne protiv hospitalizacije ostala stabilna tijekom razdoblja od četiri mjeseca, dok je Pfizer pao s 91% na 77%. No ovo istraživanje je još uvijek ograničeno i potrebno je više podataka za potpuno razumijevanje razlika između dvaju cjepiva.

Neka istraživanja sugeriraju da Modernino cjepivo može pružiti zaštitu od alfa i beta varijanti. Moderna je u lipnju izvijestila da su studije pokazale da je njezino cjepivo učinkovito protiv varijanti Beta, Delta, Eta i Kappa, iako se pokazalo da je oko dva puta slabije protiv Delte nego protiv izvornog virusa.

Johnson & Johnson

Adenovirusno cjepivo kompanije Johnson & Johnson, koje se daje u jednoj dozi, odobreno je za upotrebu kod starijih od 18 godina, a kao booster može se davati najmanje dva mjeseca nakon prvog cijepljenja. Iako za sada nije dostupno za cijepljenje djece, J&J tvrdi da stvara jak imunitet kod djece starije od 12 godina.

Ono ima primjetno manje nuspojave od Pfizera i Moderne, međutim FDA je upozorio na moguću povezanost s rijetkim neurološkim poremećajem koji je poznat kao Guillain-Barréov sindrom. Većina slučajeva dogodila se unutar 42 dana od cijepljenja. U travnju je FDA stopirao cijepljenje zbog moguće povezanosti s rijetkim slučajevima zgrušavanja krvi.

FDA je u veljači objavio da cjepivo ima učinkovitost od oko 72% protiv infekcije te 86% protiv umjerene i teške bolesti u SAD-u. Početkom listopada J&J je u priopćenju izvijestio da su podaci kliničkih ispitivanja pokazali da je dopunska injekcija dana oko dva mjeseca nakon prve injekcije povećala zaštitu na 94% od umjerene do teške bolesti u SAD-u.

Puno je vjerojatnije da će vas zaraziti necijepljena nego cijepljena osoba

U raspravama o učinkovitosti cjepiva u sprječavanju širenja bolesti te o covid-potvrdama često se može čuti argument kako procijepljenost nije garancija da se virus ne može širiti, osobito delta. To je točno, jer niti jedno cjepivo ne štiti dovoljno od delte da bi procijepljeni i njihovi kontakti mogli biti sigurni. Zbog toga mnoge zdravstvene agencije preporučuju nošenje maski i nakon cijepljenja te izbjegavanje svih rizičnih situacija.

Ipak, vjerojatnost da će cijepljeni zaraziti sebe i druge značajno je manja nego da će to učiniti necijepljeni.

Jedno novije istraživanje pokazalo je da je vjerojatnost da će cijepljene osobe kada se zaraze deltom zaraziti druge oko 63% manja nego da će to učiniti necijepljene. Naime, pokazalo se da su one kraće vrijeme zarazne te da su količine virusa koje šire manje.

Osim toga, važno je podsjetiti da će se među cijepljenim ljudima naći mnogo manji postotak ljudi koji će se uopće zaraziti u kontaktu sa zaraženom osobom.

Zaštita cjepiva vidi se i u epidemiološkoj situaciji

Nema, dakle, dvojbe da cijepljenje solidno štiti od zaraze, još bolje od teških oboljenja i smrti, a također i od širenja virusa.

Na to ukazuju podaci prema kojima se virus posljednjih tjedana ponovno intenzivno širi u europskim zemljama s niskom procijepljenošću.

Kako smo već pisali na Indexu, Hrvatska se našla u samom svjetskom vrhu po broju novozaraženih.

>> Hrvatska je treća u svijetu po broju novozaraženih

Kada se gleda dnevni broj novozaraženih na milijun stanovnika (interaktivna karta dolje), u posljednjih tjedan dana Hrvatska je na trećem mjestu u svijetu (1084 dnevno na milijun), a ispred nje su na prvom mjestu Slovenija (1383) i na drugom Estonija (1199).

S druge strane visokoprocijepljene zemlje (karta dolje) bilježe mnogo manje brojeve novozaraženih: Španjolska (44), Italija (85), Portugal (97), Francuska (107).

Brojke umrlih jasno pokazuju zaštitu koju pruža cjepivo

Zaštita koju pružaju cjepiva osobito se jasno vidi u brojevima umrlih. Naime, po tom kriteriju Hrvatska je također u vrhu (10 na milijun). Predvode Rumunjska (22), Bugarska (22), Latvija (19), Ukrajina (15) i Litva (13). Hrvatska se po dnevnom broju umrlih na milijun stanovnika izjednačila s Crnom Gorom i BiH.

U visokoprocijepljenim zemljama taj broj je puno manji: Španjolska (0.42), Portugal (0.65). Ispod 1 je i u većini drugih procjepljenijih zapadnoeuropskih zemalja (karta dolje).